Leita ķ fréttum mbl.is

Fęrsluflokkur: Bloggar

Listi yfir 506 heimskingja og leppa

Flestir, sem komast vel af ķ lķfinu, vita, aš leišin til velfarnašar og hamingju felst ķ žvķ aš fylgja alltaf meirihlutanum og rįšandi öflum aš mįlum. Besta rįšiš er aš žegja žar til ljóst er hvert straumurinn liggur og halla sér alltaf aš valdinu. Viš žaš vinnst żmislegt.

Ekki žarf aš eyša miklum tķma til žess aš kynna sér mįlin frį öllum hlišum heldur lįta sér nęgja aš meštaka sannleikann frį forystumönnum meirihlutans. Žį er minni hętta į śtskśfun vegna skošana sem strķša gegn meginstraumnum og notalegt aš orna sér ķ hlżjunni af hjöršinni og fį aš vera meš. Sérstaklega ber aš varast aš taka sér žau nöfn eša mįlefni ķ munn sem eru ekki meirihlutanum aš skapi.

Ég er svo óheppinn aš einhver saušagen hafa komist inn ķ erfšaefniš mitt sem veldur bęši heimsku og mótžróa en ég lendi ķ žvķ aftur og aftur aš kunna ekki fótum mķnum forrįš og ana śt ķ feniš ķ samskiptum viš bestu og gįfušustu menn, sem vegna yfirburša sinna rįša mestu ķ mótun almenningsįlitsins.

Mér varš žaš į aš lįta villuljós mitt skķna ķ Morgunblašinu į dögunum og mótmęla stašhęfinum bestu manna um hamfarahlżnun af mannavöldum. Sķšan hafa duniš į mér eins og svipuhögg fordęmingar vitrustu manna ķ fjölmišlum. Aš vķsu er óvķst aš žeir nenni aš lįta hneykslan sķna ķ ljós vegna mķn sérstaklega, heldur eru žaš merkari heimskingjar en ég sem žeir beina oršum sķnum aš mannvitsbrekkkurnar Egill Helgason og Gķsli Marteinn hjį RŚV og ótrślega gįfašir menn sem žeir bjóša jafnan til sķn sem įlitsgjöfum. Svo ég tali nś ekki um sjįlfan Žórarinn Žórarinsson Bakžankamann Fréttablašsins.

Öllum žessum mönnum ber saman um aš viš svokallašir afneitarar erum bęši heimskir, illa innręttir og jafnvel ofbeldisfullir eins og fram kemur ķ leikritinu Rocky ķ Tjarnarbķo og vinstri menn telja aš séu sönn lżsing į žvķ sem žeir kalla öfga hęgrimenn. Žaš sem einkennir okkur umfram annaš eru lķtil menntun, heimska, fįfręši, ofbeldishneigš, vangeta til tjįningar en töluveršur styrkur ķ slagsmįlum en viš tjįum viš okkur helst meš barsmķšum aš mati žessara snjöllu listamanna.

Meš oršinu afneitari er veriš aš ķa aš žvķ aš viš žessir fyrirlitlegu hęgri öfgamenn séum af sama saušahśsi og žeir sem afneita helför gyšinga į sķšustu öld fyrir tilverknaš nasista, fasista og kommśnista.

Ég get ekki leyft mér aš nefna nöfn afneitara nema mitt eigiš nema aš fyrir um mįnuši sendu 506 afneitarar, vķsindamenn og sérfręšingar bréf til ašalritara SŽ žar sem žeir segja einfaldlega:

Žaš er engin loftlagsvį

   Ég ętla ekkert aš halda žvķ fram aš ég sé heimskur og fįkunnandi meš sama hętta og žessir menn enda žekki ég fęsta žeirra en žarna mį vekja athygli į nöfnum eins og Richard Lindzen sem fór fyrir vešurfręšideild MIT, Patrick Moore einn af stofnendum Greenpeace, Vįclav Klaus fyrrum forseti Tjékklands og Rögnvaldur Hannesson prófessor emeritus ķ Noregi.

Žaš kann aš vera aš žessir menn séu ekki allir nautheimskir žvķ hinn möguleikinn er išulega nefndur aš žarna séu aš feršinni menn sem eru į fjįrhagslegum spena hjį fyrirtękjum sem er sérstaklega ķ mun aš eitra jöršina sakir gręšgi sinnar og mannvosnku, - ž.e. aš žeir séu leppar. Blogglesurum til upplżsingar skal tekiš fram aš ég hef all mörg önnur nöfn yfir menn sem hafa oršiš berir aš višlķka svķfyršingu og hér um ręšir. Eins gott fyrir žį aš vara sig į Agli, Gķsla Marteini, Žórarni og leikhópnum ķ Tjįrnarbķó.

Hér er strengur į bréfiš til SŽ:

https://clintel.nl/wp-content/uploads/2019/09/ED-brochureversieNWA4.pdf

Fyrst koma undirskriftir žeirra sem hafa sérstaka stöšu sem ambassadorar atvinnulķfsins. Ętli žeir séu ekki allir į spena jaršefnabarónanna?

ECD AMBASSADORAR:

PROFESSOR GUUS BERKHOUT / THE NETHERLANDS

PROFESSOR REYNALD DU BERGER / FRENCH CANADA

TERRY DUNLEAVY / NEW ZEALAND

VIV FORBES / AUSTRALIA PROFESSOR JEFFREY FOSS / ENGLISH CANADA

MORTEN JŲDAL / NORWAY ROB LEMEIRE / BELGIUM PROFESSOR RICHARD LINDZEN / USA

PROFESSOR INGEMAR NORDIN / SWEDEN JIM O’BRIEN / REPUBLIC OF IRELAND PROFESSOR ALBERTO PRESTININZI / ITALY PROFESSOR BENOĪT RITTAUD / FRANCE PROFESSOR FRITZ VAHRENHOLT / GERMANY THE VISCOUNT MONCKTON OF BRENCHLEY / UNITED KINGDOM  

Sķšan koma undirritanir eftir löndum:

SCIENTISTS AND PROFESSIONALS FROM BELGIUM

  1. Rob Lemeire, Publicist on Environmental and Climate Issues, ECD Ambassador 2. Eric Blondeel, retired Civil Engineer. 3. Emiel van Broekhoven, Emeritus Professor of Economics, University of Antwerp 4. Christophe de Brouwer, MD, Honorary Professor of Environmental and Industrial   Toxicology, Former President of the School of Public Health at the Université Libre de Bruxelles 5. Christian Dierick, Lead Expert, Energy Technology Solutions 6. Ferdinand Engelbeen, Former chemical process automation engineer, Akzo Nobel Chemicals 7. Samuel Furfari, Professor of Energy Geopolitics at the Free University of Brussels 8. Georges Geuskens, Emertitus Professor of Chemistry, Free University of Brussels and Expert Publicist on Climate Science 9. Drieu Godefridi, PhD in Law, author of several books 10. Jan Jacobs, Science Journalist Specializing in Climate and Energy Transition 11. Raymond Koch, Retired Research director at Lab. Plasma Physics, RMA Brussels and Fellow Lecturer at UMons. 12. Henri A. Masson, Emeritus Professor Dynamic System Analysis and Data Mining, University of Antwerp 13. Ferdinand Meeus, Retired Research Scientist, IPCC expert Reviewer AR6 14. Jean Meeus, Retired Meteorologist, Brussels Airport, Author of the Best Seller Astronomical Algorithms 15. Ernest Mund, Honorary Research Director, FNRS, Nuclear Engineering 16. Bart Ooghe, Geologist & Geophysicist, Independent Scientist 17. Jozef Verhulst, Author 18. Jean van Vliet, Retired Specialist in Space Weather 19. Appo van der Wiel, Senior Development Engineer

SCIENTISTS AND PROFESSIONALS FROM CZECH REPUBLIC 1. Vįclav Klaus, Former President of the Czech Republic, Professor of Economics, Founder of the Vįclav Klaus Institute 

SCIENTISTS AND PROFESSIONALS FROM DENMARK

  1. Bjarne Andresen, Professor of Physics, Niels Bohr Institute, University of Copenhagen 2. Peter Kjęr Poulsen, Metering engineer, Denmark 3. Johannes Krüger, Emeritus Professor, dr.scient, Department of Geosciences and  Natural Resource Management, University of Copenhagen 4. Niels Schrųder, Geophysist/Geologist, Associate Professor Institute of Nature and Environment, Roskilde University, Denmark
  2. SCIENTISTS AND PROFESSIONALS FROM FRANCE
  1. Benoīt Rittaud, Associate professor of Mathematics at University of Paris-Nord, President of the French Association des climato-réalistes. ECD Ambassador  2. Jean-Charles Abbé, former research director at CNRS, labs director (Strasbourg, Nantes) in Radiochemistry, expert at NATO and IAEA 3. Bertrand Aliot, Environmentalist 4. Charles Aubourg, full professor at the University of Pau, geophysicist. 5. Hervé Azoulay, Engineer (CNAM), Specialist of Networks and Systemics, External Speaker at Universities (France, Switzerland, China), CEO and President of several Associations 6. Jean-Pierre Bardinet, Ingénieur ENSEM, publicist on climate issues 7. Bernard Beauzamy, university professor (ret.), chairman and CEO, Société de Calcul Mathématique SA (Paris). 8. Jean-Claude Bernier, emeritus professor (university of Strasbourg), former director of the Institute of Chemistry of the CNRS.   9. Pierre Beslu, former searcher and head of department in the french Nuclear Energy Commission (CEA). 10. Michel Bouillet, PhD Human Geography, Emeritus Professor, Former Associate Researcher at the MMSH (Aix-en-Provence) 11. Christian Buson, PhD in agronomy, director of research in a company (impact studies in environmental issues, sewage treatment). 12. Sylvie Brunel, full professor at Sorbonne University, geographer and economist, former president of the humanitarian organization Action against Hunger (Action contre la faim). 13. Jean-Louis Butré, professional engineer, head of laboratory at Grenoble Nuclear Research Center, Chief executive officer or the Pharmacie Centrale de France, President of Axens, President of the Fédération Environnement Durable and the European Platform Against Windfarms, Knight of the National Order of Merit. 14. Bernard Capai, Retired Chemistry Engineer, Specialist of Industrial Processes avoiding the use of carcinogenic solvents 15. Patrick de Casanove, Doctor of Medicine, Chairman of the Cercle Frédéric Bastiat 16. Philippe Catier, Medical Doctor 17. Pascal Chondroyannis, Forest Engineer, Retired Director of the National Alpine Botanical Conservatory (2008-2013) 18. Philippe Colomban, CNRS Research Professor, Former Head of Laboratory at Université Piere-et-Marie Curie, Expert in Hydrogen-based Energy Storage 19. Jacques Colombani, Former Research Director retired from ORSTOM-IRD, numerous Studies in Hydrology and Climatology and Specialist in Fluid Mechanics. Member of the Board of ORSTOM for twenty years. 20. Vincent Courtillot, geophysicist, member of the French Academy of Sciences, former director of the Institute de Physique du Globe de Paris 21. Pierre Darriulat, Professor of Physics, Member of the French Academy of Sciences 22. Gérard Douet, PhD in Nuclear Physics, Retired Engineer at CERN, Technical Manager on Digital Transmission and Video Encoding 23. Hubert Dulieu, Emeritus Professor Applied Ecology, Formerly Senior Researcher in the CNRS, President of the National Scientific Research Committee, Vegetal Biology Section (XXVII) 24. Bruno Durieux, economist, former Minister of Health and of Foreign Trade, ancient administrator of the French National Institute of Statistics and Economic Studies (INSEE). 25. Max Falque, International Consultant in Environmental Policy 26. Patrick Fischer, Associate Professor in Applied Mathematics, University of Bordeaux 27. Franēois Gauchenot, governance specialist, founder of Saint George Institute. 28. Christian Gérondeau, former advisor of several French Prime Ministers. Former responsible for the road traffic safety policy for France and the European Union. 29. Francois Gervais, Emeritus Professor of Physics and Material Sciences, University of Tours. 30. Philippe Giraudin, Ecole Polytechnique Paris, Geographic Sciences 31. Bernard Grandchamp, Agronomic Engineer and Environment & Plant Defense Expert, Managing Director of Famoux Chateaux Viticoles in Bordeaux 32. Gilles Granereau, Former meteorologist, currently project manager environment and tourism in a public institution. Worked on coastal risks, marine erosion, sand dune fixation, hydraulics, forest management, botany. 33. Maximilian Hasler, Associate Professor in Mathematics, University of French West Indies 34. Claude Jobin, Retired A&M Engineer Specialized in Microwave Communication 35. Alexandre Krivitzki, Psychoanalyst, Member of the International Psychoanalytical Association 36. Roger Lainé, Retired Geological Engineer 37. Philippe de Larminat, Professor at École Centrale de Nantes, specialist of business process modeling. 38. René Laversanne, Former researcher at the CNRS, 16 patents.   39. Christian Marchal, astronomer and mathematician, former research director at the French National Office for Aerospace Studies and Research, former professor at the Observatory of Paris (1980-93), former assistant professor at Polytechnic School (1981-92). 40. Patrick Mellett, architect and CEO. 41. Marc le Menn, Head of Metrology-Chemistry Oceanography Lab, Brest. 42. Jacques-Marie Moranne, Retired Engineer (Ecole Centrale de Lille), Specialist in Air and Water Purification, Chemical and Nuclear Engineering 43. Cédric Moro, geographer on natural hazards management, co-founder of Visov, an NGO in Civil defense 44. Philippe Morvan, Engineer ENSTA and Génie Maritime, specialist in software development 45. Charles Naville, R&D Exploration Geophysicist, IFP Energies Nouvelles 46. Rémy Prud’homme, Emeritus Professor in Economics at University of Paris-Est, Former Deputy Director Environment, Directorate of OECD 47. Isabelle Rivals, Associate professor in Statistics at ESPCI Paris 48. Betrand Rouffiange, Doctor of Medicine, Specialized in Radiology48. 49. Jean Rouquerol, Emeritus Research Director at CNRS Marseille, Expert in Gas Adsorption and Calorimetry 50. Franēois Simonet, Former Director for planning and foresight in a State Agency for water and aquatic ecosystems management. 51. Marcel Terrier, Engineer ENSAEM in risk management, teacher at École des Mines. 52. Étienne Vernaz, former Director of Research of CEA (Commissariat ą l’Énergie Atomique) in France, Professor at INSTN (Institut National des Sciences et Techniques Nucléaires). 53. Camille Veyres, Retired Engineer at École des Mines, Specialist in Telecommunications and Broadband Networks 54. Brigitte Van Vliet-Lanoė, geoscientist, Emeritus Research Director (CNRS, Université de Bretagne Occidentale), stratigraphy and paleoenvironments, Quaternary and Holocene. 55. Théa Vogt, retired CNRS searcher, géomorphology, Quaternary palaeoenvironments, soil and desertification remote sensing 56. Henri Voron, Retired Civil Chief Engineer, Specialized in Water Management

    1. Fritz Vahrenholt, Professor (I.R.) am Institut für Technische und Makromolekulare Chemie der Universität Hamburg; ECD Ambassador  2. H.J. Bandelt, Emeritus Professor of Mathematics, University of Hamburg 3. Dietrich Bannert, Professor Honoris Causa, University of Marburg 4. Lars Birlenbach, Dr. in Chemistry, University of Siegen 5. Klaus Döhler, Professor of Pharma sciences, University of Hannover 6. Friedrich-Karl Ewert, Emeritus Professor Geology, University of Paderborn 7. Hermann Harde, Emeritus Professor of Experimental Physics and Materials Science, Helmut Schmidt-University, Hamburg 8. Werner Kirstein, Emeritus Professor of Climatology, University of Leipzig 9. Stefan Kröpelin, Emeritus Professor of Geology, Free University of Berlin and University of Cologne, Specialized in Climate Change of the Sahara 10. Ulrich Kutschera, Professor of Plant Physiology &Evolutionary Biology at the University of Kassel, Germany, and Visiting Scientist in Stanford USA 11. Horst-Joachim Lüdecke, Professor of Operations Research (i.R.) HTW of Saarland, Saarbrücken 12. Lothar W. Meyer, Emeritus Professor of Material Engineering, Chemnitz University of Technology, Saxony Entrepreneur ‘Nordmetall GmbH’, Member of the Board of ‘Vernunftkraft Niedersachsen’ 13. Carl-Otto Weiss, Emeritus Professor in Non-linear Physics, Advisor to the European Institute for Climate and Energy, Former President of the German Meteorological Institute, BraunschweigSCIENTISTS AND PROFESSIONALS FROM IRELAND 1. Jim O’Brien, Chair, Irish Climate Science Forum, Expert Reviewer IPCC AR6, ECD Ambassador    2. Tom Baldwin, Electrical Engineer, Specialist in Power System Security 3. Dr Anthony D. Barry, Honorary Fellow, Irish Academy of Engineering 4. Tony J. Carey, BA (Natural Sciences), Clare College, Cambridge 5. David Horgan, MA (Cambridge), MBA (Harvard), Resource Company Director 6. Seamus Hughes, BAgricSc, Specialist in Genetics 7. Ultan Murphy, B.Sc(Hons) Chemistry, Industry Science Professional 8. Owen O’Brien, Business Founder and Entrepreneur, MBA, DBA 9. J. Philip O’Kane, Emeritus Professor, School of Engineering, University College Cork 10. Peter O’Neill, Retired, School of Engineering, University College Dublin, Expert Reviewer of IPCC AR6 11. Fintan Ryan, Retired Senior Airline Captain, Fellow Royal Aeronautical Society 12. Dr. Brian N. Sweeney, Founding Chairman of Science Foundation Ireland 13. Sean Tangney, Business Entrepreneur, Former Technical Director, CRH plc 14. David Thompson, BAgricSc, MA, Animal Nutritionist 15. Dr. Edward Walsh, Former Chairman, Irish Council for Science, Technology and Innovation; Former Director, Energy Research Group, Virginia Tech, USA

    1. Uberto Crescenti, Professore Emerito di Geologia Applicata, Universitą di Chieti- Pescara, gią Magnifico Rettore e Presidente della Societą Geologica Italiana.    2. Giuliano Panza, Professore di Sismologia, Universitą di Trieste, Accademico dei Lincei e dell’Accademia Nazionale delle Scienze, detta dei XL, vincitore nel 2018 del Premio Internazionale dell’American Geophysical Union. 3. Alberto Prestininzi, Professore di Geologia Applicata, Universitą di Roma La Sapienza, gią Scientific Editor in Chief della rivista internazionale Italian Journal of Engineering Geology and Environment e Direttore del Centro di Ricerca Previsione e Controllo Rischi Geologici (CERI), Sapienza Universitą di Roma; ED Ambassador 4. Franco Prodi, Professore di Fisica dell’Atmosfera, Universitą di Ferrara. 5. Franco Battaglia, Professore di Chimica Fisica, Universitą di Modena; Movimento Galileo 2001. 6. Mario Giaccio, Professore di Tecnologia ed Economia delle Fonti di Energia, Universitą di Chieti-Pescara, gią Preside della Facoltą di Economia. 7. Enrico Miccadei, Professore di Geografia Fisica e Geomorfologia, Universitą di Chieti- Pescara. 8. Nicola Scafetta, Professore di Fisica dell’Atmosfera e Oceanografia, Universitą di Napoli. 9. Antonino Zichichi, Professore Emerito di Fisica, Universitą di Bologna, Fondatore e Presidente del Centro di Cultura Scientifica Ettore Majorana di Erice. 10. Renato Angelo Ricci, Professore Emerito di Fisica, Universitą di Padova, gią Presidente della Societą Italiana di Fisica e della Societą Europea di Fisica; Movimento Galileo 2001. 11. Aurelio Misiti, Professore di Ingegneria sanitaria-Ambientale, Universitą di Roma La Sapienza, gią Preside della Facoltą di Ingegneria, gią Presidente del Consiglio Superiore ai Lavori Pubblici. 12. Antonio Brambati, Professore di Sedimentologia, Universitą di Trieste, Responsabile Progetto Paleoclima-mare del PNRA, gią Presidente Commissione Nazionale di Oceanografia. 13. Cesare Barbieri, Professore Emerito di Astronomia, Universitą di Padova. 14. Sergio Bartalucci, Fisico, Presidente Associazione Scienziati e Tecnologi per la Ricerca Italiana. 15. Antonio Bianchini, Professore di Astronomia, Universitą di Padova. 16. Paolo Bonifazi, Astrofisico, ex Direttore dell’Istituto di Fisica dello Spazio Interplanetario (IFSI) dell’Istituto Nazionale Astrofisica (INAF). 8 European Climate Declaration September 26, 2019    17. Francesca Bozzano, Professore di Geologia Applicata, Universitą di Roma La Sapienza, Direttore del Centro di Ricerca Previsione, Prevenzione e Controllo Rischi Geologici (CERI). 18. Marcello Buccolini, Professore di Geomorfologia, Universitą di Chieti-Pescara. 19. Paolo Budetta, Professore di Geologia Applicata, Universitą di Napoli. 20. Monia Calista, Ricercatore di Geologia Applicata, Universitą di Chieti-Pescara. 21. Giovanni Carboni, Professore di Fisica, Universitą di Roma Tor Vergata; Movimento Galileo 2001. 22. Franco Casali, Professore di Fisica, Universitą di Bologna e Accademia delle Scienze di Bologna. 23. Giuliano Ceradelli, Ingegnere e climatologo, ALDAI. 24. Augusta Vittoria Cerutti, membro del Comitato Glaciologico Italiano. 25. Domenico Corradini, Professore di Geologia Storica, Universitą di Modena. 26. Fulvio Crisciani, Professore di Fluidodinamica Geofisica, Universitą di Trieste e Istituto Scienze Marine, Cnr, Trieste. 27. Carlo Esposito, Professore di Telerilevamento, Universitą di Roma La Sapienza. 28. Antonio Mario Federico, Professore di Geotecnica, Politecnico di Bari. 29. Mario Floris, Professore di Telerilevamento, Universitą di Padova. 30. Gianni Fochi, Chimico, Scuola Normale Superiore di Pisa; giornalista scientifico. 31. Mario Gaeta, Professore di Vulcanologia, Universitą di Roma La Sapienza. 32. Giuseppe Gambolati, Fellow della American Geophysical Union, Professore di Metodi Numerici, Universitą di Padova. 33. Rinaldo Genevois, Professore di Geologia Applicata, Universitą di Padova. 34. Carlo Lombardi, Professore di Impianti nucleari, Politecnico di Milano. 35. Luigi Marino, Geologo, Direttore del Centro di Ricerca Previsione, Prevenzione e Controllo Rischi Geologici (CERI) 36. Salvatore Martino, Professore di Microzonazione sismica, Universitą di Roma La Sapienza. 37. Paolo Mazzanti, Professore di Interferometria satellitare, Universitą di Roma La Sapienza. 38. Adriano Mazzarella, Professore di Meteorologia e Climatologia, Universitą di Napoli. 39. Carlo Merli, Professore di Tecnologie Ambientali, Universitą di Roma La Sapienza. 40. Alberto Mirandola, Professore di Energetica Applicata e Presidente Dottorato di Ricerca in Energetica, Universitą di Padova. 41. Renzo Mosetti, Professore di Oceanografia, Universitą di Trieste, gią Direttore del Dipartimento di Oceanografia, Istituto OGS, Trieste. 42. Daniela Novembre, Ricercatore in Georisorse Minerarie e Applicazioni Mineralogiche- petrografiche, Universitą di Chieti-Pescara. 43. Sergio Ortolani, Professore di Astronomia e Astrofisica, Universitą di Padova. 44. Antonio Pasculli, Ricercatore di Geologia Applicata, Universitą di Chieti-Pescara. 45. Ernesto Pedrocchi, Professore Emerito di Energetica, Politecnico di Milano. 46. Tommaso Piacentini, Professore di Geografia Fisica e Geomorfologia, Universitą di Chieti-Pescara. 47. Guido Possa, Ingegnere nucleare, gią Vice Ministro Viceministro del Ministero dell'Istruzione, Universitą e Ricerca, con delega alla ricerca. 48. Mario Luigi Rainone, Professore di Geologia Applicata, Universitą di Chieti-V Pescara. 49. Francesca Quercia, Geologo, Dirigente di ricerca, Ispra. 50. Giancarlo Ruocco, Professore di Struttura della Materia, Universitą di Roma La Sapienza. 51. Sergio Rusi, Professore di Idrogeologia, Universitą di Chieti-Pescara. 52. Massimo Salleolini, Professore di Idrogeologia Applicata e Idrogeologia Ambientale, Universitą di Siena. 53. Emanuele Scalcione, Responsabile Servizio Agrometeorologico Regionale ALSIA, Basilicata. 54. Nicola Sciarra, Professore di Geologia Applicata, Universitą di Chieti-Pescara. 55. Leonello Serva, Geologo, gią Direttore Servizi Geologici d’Italia; Accademia Europa delle Scienze e delle Arti, Classe V, Scienze Tecnologiche e Ambientali; Movimento Galileo 2001.   56. Luigi Stedile, Geologo, Centro di Ricerca Previsione, Prevenzione e Controllo Rischi Geologici (CERI), Universitą di Roma La Sapienza. 57. Giorgio Trenta, Fisico e Medico, Presidente Emerito dell’Associazione Italiana di Radioprotezione Medica; Movimento Galileo 2001. 58. Gianluca Valensise, Dirigente di Ricerca, Istituto Nazionale di Geofisica e Vulcanologia, Roma. 59. Corrado Venturini, Professore di Geologia Strutturale, Universitą di Bologna. 60. Franco Zavatti, Ricercatore di Astronomia, Universitą di Bologna. 61. Achille Balduzzi, Geologo, Agip-Eni. 62. Claudio Borri, Professore di Scienze delle Costruzioni, Universitą di Firenze, Coordinatore del Dottorato Internazionale in Ingegneria Civile. 63. Pino Cippitelli, Geologo Agip-Eni. 64. Franco Di Cesare, Dirigente, Agip-Eni. 65. Serena Doria, Ricercatore di Probabilitą e Statistica Matematica, Universitą di Chieti- Pescara. 66. Enzo Siviero, Professore di Ponti, Universitą di Venezia, Rettore dell’Universitą e-Campus. 67. Pietro Agostini, Ingegnere, Associazione Scienziati e Tecnologi per la Ricerca Italiana. 68. Donato Barone, Ingegnere. 69. Roberto Bonucchi, Insegnante. 70. Gianfranco Brignoli, Geologo. 71. Alessandro Chiaudani, Ph.D. agronomo, Universitą di Chieti-Pescara. 72. Antonio Clemente, Ricercatore di Urbanistica, Universitą di Chieti-Pescara. 73. Luigi Fressoia, Architetto urbanista, Perugia. 74. Sabino Gallo, Ingegnere nucleare e scrittore scientifico. 75. Daniela Giannessi, Primo Ricercatore, IPCF-CNR, Pisa. 76. Roberto Grassi, Ingegnere, Amministratore G&G, Roma. 77. Alberto Lagi, Ingegnere, Presidente di Societą Ripristino Impianti Complessi Danneggiati. 78. Luciano Lepori, Ricercatore IPCF-CNR, Pisa. 79. Roberto Madrigali, Meteorologo. 80. Ludovica Manusardi, Fisico nucleare e giornalista scientifico, UGIS. 81. Maria Massullo, Tecnologa, ENEA-Casaccia, Roma. 82. Enrico Matteoli, Primo Ricercatore, IPCF-CNR, Pisa. 83. Gabriella Mincione, Professore di Scienze e Tecniche di Medicina di Laboratorio, Universitą di Chieti-Pescara. 84. Massimo Pallotta, Primo Tecnologo, Istituto Nazionale Fisica Nucleare. 85. Enzo Pennetta, Professore di Scienze Naturali e divulgatore scientifico. 86. Franco Puglia, Ingegnere, Presidente CCC, Milano. 87. Nunzia Radatti, Chimico, Sogin. 88. Vincenzo Romanello, Ingegnere nucleare, Ricercatore presso il Centro Ricerca di Rez, Repubblica Ceca. 89. Alberto Rota, Ingegnere, Ricercatore presso CISE e ENEL ed esperto di energie rinnovabili. 90. Massimo Sepielli, Direttore di Ricerca, ENEA, Roma. 91. Ugo Spezia, Ingegnere, Responsabile Sicurezza Industriale, SoGIN; Movimento Galileo 2001. 92. Emilio Stefani, Professore di Patologia vegetale, Universitą di Modena. 93. Umberto Tirelli, Visiting Senior Scientist, Istituto Tumori d’Aviano; Movimento Galileo 2001. 94. Roberto Vacca, Ingegnere e scrittore scientifico. 95. Giorgio Bertucelli, Ingegnere, gią Dirigente Industriale, Associazione Lombarda Dirigenti Aziende Industriali. 96. Luciano Biasini, Professore Emerito, gią Docente di Calcoli numerici e grafici, Direttore dell'Istituto Matematico e Preside della Facoltą di Scienze Matematiche, Fisiche e Naturali dell'Universitą di Ferrara. 97. Giampiero Borrielli, Ingegnere. 98. Antonio Maria Calabrņ, Ingegnere, Ricercatore, Consulente.   99. Enrico Colombo, Chimico, Dirigente Industriale. 100. Stefano De Pieri, Ingegnere energetico e nucleare. 101. Benedetto De Vivo, Professore di Geochimica in pensione dall’Universitą di Napoli; ora Professore Straordinario presso Universitą Telematica Pegaso, Napoli. 102. Carlo Del Corso, Ingegnere Chimico. 103. Francesco Dellacasa, Ingegnere, amministratore di societą nel settore energetico. 104. Sergio Fontanot, Ingegnere. 105. Umberto Gentili, Fisico dell'ENEA, Climatologo per il Progetto Antartide. 106. Ettore Malpezzi, Ingegnere. 107. Alessandro Martelli, Ingegnere, gią dirigente ENEA. 108. Umberto Minopoli, Presidente dell'Associazione Italiana Nucleare. 109. Antonio Panebianco, Ingegnere. 110. Giorgio Prinzi, Ingegnere, Direttore responsabile della rivista 21mo Secolo Scienza e tecnologi 111. Arnaldo Radovix, Geologo, Risk Manager in derivati finanziari. 112. Mario Rampichini, Chimico, Dirigente Industriale in pensione, Consulente. 113. Marco Ricci, Fisico, Primo Ricercatore, Istituto Nazionale di Fisica1. Guus Berkhout, Emeritus Professor of Geophysics, Delft University of Technology, Member of the Royal Netherlands Academy of Arts and Sciences; ECD Ambassador  2. Maarten van Andel, Author of the ‘Groene Illusie’ 3. André Bijkerk, Geophysicist, Former Royal Dutch Airforce, now Climate Researcher 4. Peter Bloemers, Emeritus Professor of biochemistry, Radbout University, Nijmegen 5. Paul M.C. Braat, Emeritus Professor of Pulmonary Physics, University of Amsterdam 6. Solke Bruin, Emeritus Professor of Product-driven Process Technology, University of Eindhoven, and Former member Management Committee Unilever Research, Vlaardingen 7. Paul Cliteur, Professor of Legal Sciences, Member of the Senate of The Netherlands 8. Albert J.H.G. Cloosterman, Retired Chemical Engineer, Publicist on Climate and Cosmological Matters 9. Marcel Crok, Climate Researcher and Science Journalist 10. David E. Dirkse, Former Computer Engineer and Teacher Mathematics 11. Kees de Groot, Former Director Upstream Research Lab. Shell 12. Kees de Lange, Emeritus Professor of Physics, Vrije University Amsterdam and University of Amsterdam 13. Louw Feenstra, Emeritus Professor Erasmus University and philosopher, Rotterdam 14. Frans H. Gortemaker, Former Vice president Unilever Global R&D 15. Leo Halvers, Former Director Biliton Research Arnhem and former Director technology Foundation STW 16. Eduard Harinck, Former Logistics Expert, Nedlloyd Group/KPMG consulting; member of the ED support team 17. J.R. Hetzler, Forestry Economics and Time Series Modeling 18. Jan F. Holtrop, Emeritus Professor of Petroleum Engineering, Delft University of Technology 19. A. Huijser, Physicist and Former CTO Royal Philips Electronics 20. W. J. (Wouter) Keller, Emeritus Professor of Statistical Methods, Former Member Board of Directors, Central Bureau of Statistics (CBS) 21. Jacques van Kerchove, Economist and Marketeer, Former CFO Rabobank, now Climate and Environment researcher 22. R.W.J. Kouffeld, Emeritus Professor of Energy Conversion, Delft University of Technology 23. Hans H.J. Labohm, Former Expert Reviewer IPCC 24. Kees le Pair, Physicist, Former Director of Research organisations FOM and Technology & former member of the General Energy Council, The Netherlands 25. B.G. Linsen, Former Director Unilever Research Vlaardingen, The Netherlands 26. Pieter Lukkes, Emeritus Professor of Economic and Human Geography, University of Groningen   27. Hugo Matthijssen, Former Teacher Meteorology, now Publicist on Climate Matters 28. Simon Middelhoek, Emeritus Professor of Electronic Instrumentation and Sensors, Delft University of Technology, Member of the Royal Netherlands Academy of Arts and Sciences and Member of the National Academy of Engineering, USA 29. J.M. Mulderink, Former General Director Akzo-Nobel 30. Rob Nijssen, Radar Engineer and Publicist on Climate Matters 31. Leffert Oldenkamp, Expert Forest Management 32. Peter Oosterling, Former Scientist E & P Shell, now active as Climate Researcher; member of the ED support team 33. Kees Pieters, Mathematician; Former Operational Research and ICT manager at Shell 34. Reynier Pronk, Former IT Manager, Accredited Project Management Consultant and Trainer 35. G.T. Robillard, Emeritus Professor of Biochemistry and Biophysics 36. Arthur Rörsch, Former Member Board of Directors, TNO, The Netherlands 37. Don Schäfer, Former Director Shell Exploration & Production and New Business, Shell 38. Frans Schrijver, Strategy Consultant and Climate Publicist 39. Jos de Smit. Emeritus Professor of Stochastic Operations Research and Former Rector Magnificus of the University of Twente 40. Albert Stienstra, Emeritus Professor of Computer Simulation and Micro-Electronics, Delft University of Technology 41. P.J. Strijkert, Former Member Board of Directors of DSM, Delft, The Netherlands 42. Dick Thoenes, Emeritus Professor of Chemical Technology, Technical University of Eindhoven 43. Fred Udo, Emeritus Professor of Nuclear Physics, Vrije Universiteit Brussels, Belgium 44. J.F. van de Vate, Former Director ECN, Petten, The Netherlands. Former UN Delegate IPCC. 45. Frans van den Beemt, Nuclear Physicist, Former Program Director Technology Foundation STW 46. Rutger van Santen, Emeritus Professor of Anorganic Chemistry and Catalysis, Former Rector Magnificus, Eindhoven University 47. Barend-Jan Smits, Geologist, Former Director of Wintershall Nederland, BASF Group 48. Hans van Suijdam, Former Executive Vice President Research and Development DSM, The Netherlands 49. Peter van Toorn, Former Research Geophysicist Shell 50. Jannes J. Verwer, Former CEO Large Electricity Generation Group and Former Chairman Supervisory Board State Owned Radio Active Waste Storage Facilities, The Netherlands 51. Henk van der Vorst, Emeritus Professor of Numerical Mathematics, University of Utrecht 52. Jaap van der Vuurst de Vries, Emeritus Professor of Petroleum Engineering, Former Dean Faculty of Applied Earth Sciences, Delft University of Technology 53. Karel Wakker, Emeritus Professor of Astrodynamics & Geodynamics, Delft University of Technology 54. Cyril Wentzel, Multi-Physics Engineer and Chairman of Environmental Think Tank ‘Groene Rekenkamer’ 55. Dolf van Wijk, Formerly AkzoNobel Environmental Research Laboratory and Former Executive Director Cefic-Euro Chlor, Brussels 56. W.J. Witteman, Professor of Applied Physics and CO2 lasers, University of Twente 57. Theo Wolters, Co-founder ‘Groene Rekenkamer’ and ‘Climategate.nl’SCIENTISTS AND PROFESSIONALS FROM NORWAY 1. Morten Jųdal, Biologist, Former Employee of the Norwegian Research Council and the Centre for the Development and Environment at the University of Oslo; ECD Ambassador  3. Stein Storlie Bergsmark, Phycisist, Former head of renewable Energy Studies Programmes, University of Agder, Norway 4. Reidar Borgstrųm, Professor Emeritus in fishbiology and Nature Conservation, University of Life Sciences Norway   5. Jon Gulbrandsen, PhD, biologist, Associate Professor NOFIMA and NOAA (USA), Norway 6. Rögnvaldur Hannesson, Professor Emeritus, Norwegian School of Economics, Norway   SCIENTISTS AND PROFESSIONALS FROM SWITZERLAND    1. Jean-Claude Pont, Dr. Math., Emeritus Professor of The History of Philosophy of Sciences, University of Genčve 2 Jef Ongena, Member of the Permanent Monitoring Panel for World Energy, World Federation of Scientists, GenevaSCIENTISTS AND PROFESSIONALS FROM UNITED KINGDOM 1. Christopher Monckton of Brenchley, Peer of the Realm and author of several reviewed papers on climate; ECD Ambassador              SCIENTISTS FROM OUTSIDE THE EUSCIENTISTS AND PROFESSIONALS FROM AUSTRALIA 1. Viv Forbes, Geologist with Special Interest in Climate, Founder of www. carbon-sense. com, Queensland, Australia; ECD Ambassador      2. Ricardo Augusto Felicio, Professor of the Department of Geography of the University of Sao Paulo (USP), Member of the Brazilian Society of Meteorology (SBMET) 3. Geraldo Luis Saraiva Lino, Geologist, Author of ‘How a natural Phenomenon Was Converted into a False Global Emergency 4. Dr. Thiago Maia, Nuclear Physicist with PhD in Astrophysics, wrote critical climate letter to Brazilian Government 5. Igor Vaz maquieira, Biologist, Specialist in Environmental Management   6. Mario de Carvalho Fontes Neto, Agronomist, Editor of ‘The Great Global Warming Swindle’ 7. Daniela de Souza Onca, Professor of the Geography Department of the State University of Santa Catarina (UDESC)SCIENTISTS AND PROFESSIONALS FROM CANADA 1. Jeffrey Ernest Foss, Professor of Philosophy of Science, University of Victoria, English Canada; ECD Ambassador  4. Ian Clark, Professor of Earth and Environmental Sciences, University of Ottawa 5. Susan Crockford, Zoologist and Polar Bear Expert, Former Adjunct Professor University of Victoria, Canada 6. Paul A. Johnston, Associate Professor, Department of Earth and Environmental Sciences, Mount Royal University, Calgary, Alberta 7. Klaus L.E. Kaiser, Retired Research Scientist, National Water Research Institute, Author of Numerous Press Articles, Canada 8. Madhav Khandekar, Expert Reviewer IPCC 2007 AR4 Cycle, Canada 9. Kees van Kooten, Professor of Economics and Canada Research Chair in Environmental Studies and Climate, University of Victoria, Canada 10. Allen MacRae, retired Engineer, Canada 11. Paul MacRae, Independent Climate Researcher, Canada 12. Patrick Moore, Ecologist, Chair CO2 Coalition, Co-Founder Green Peace, Canada 13. Brian R. Pratt, Professor of Geological Sciences, University of Saskatchewan 14. Peter Salonius, Retired Research Scientist, Natural Resources, Canada 15. Marcelo C. Santos, professor of Geodesy, University of New Brunswick, Canada    1. Sanjeev Sabhlok, Economist with focus on climate and energy policy, India    SCIENTISTS AND PROFESSIONALS FROM JAPAN

     1. Terry Dunleavy MBE, co-founder (2006) and honorary secretary, New Zealand Climate Science Coalition; ECD Ambassador  4. Barry Brill , OBE, Previously Minister of Science and Techology, New Zealand 5. Doug Edmeades, Managing Director agKnowledge Ltd., New Zealand 6. Roger High Dewhurst, Retired, geologist/hydrogeologist, New Zealand 7. Geoffrey G. Duffy, Professor Emeritus, University of Auckland, New Zealand 8. Joe Fone, CAD Engineer, Enatel Ltd 9. Bryan Leyland, Power Systems Engineer and Experienced Renewable Energy Specialist 10. Gerrit J. van der Lingen, Paleoclimatologist, New Zealand, Author of the Book The Fable of Stable Climate  1. Rosemary Falcon, Emeritus Professor Clean Coal Technology Research Group at the University of Witwatersrand, Director Fossil Fuel Foundation    SCIENTISTS AND PROFESSIONALS FROM USA

    2. Ralph B. Alexander, Emeritus Professor of Physics, Science Writer 3. Anthony J. Armini, Retired Founder and CEO Implant Sciences Corp.., USA 4. Tim Ball, Emeritus Professor Geography, University of Winnipeg, Canada and Advisor of the International Science Coalition 5. Hans-Peter Bär, Emeritus Professor of Pharmacology, Canada and Former Dean of Basic Medical Sciences, American University of Barbados, Barbados 6. James R. Barrante, Emeritus Professor of Physical Chemistry, USA 7. Charles G. Battig, Climate Adviser, Heartland Institute, USA 8. Larry Bell, Endowed Professor of Space Architecture, University of Houston, USA 9. Elliott D. Bloom, Emeritus Professor of Particle Physics and Astrophysics, KIPAC-SLAG, Stanford University 10. Daniel Botkin, Emeritus Professor of Biology, Climate Researcher, Author of the Book: Twenty-five Myths That Are Destroying the Environment, USA 11. Martin Cornell, Retired Senior Scientist, Dow Chemical Company, USA 12. Joseph S. D’aleo, Professor of Meteorology and Climatology at Lyndon Stage College, Founder of Icecap.us, First Director of meteorology of the Weather Channel, USA 13. David Deming, Professor of Arts & Sciences, University of Oklahoma, USA 14. Harold H. Doiron, Retired NASA Engineer, USA 15. John Droz jr, Physicist, Founder of AWED Alliance, USA 16. Freeman Dyson, Emeritus Professor Natural Sciences, Institute of Advanced Study, Princeton University, USA 17. Peter Farrell, Fellow of the US National Academy of Engineering, USA 18. Rex Fleming, Research Scientist, Author of Book on Carbon Dioxide Fallacy, Retired President Global Aerospace, USA 19. Gordon J. Fulks, Astrophysicist, Board of Directors CO2 Coalition, Co-founder Global Warming Realists 20. Terry Gannon, Physicist, Retired Semiconductor Executive, USA 21. Ulrich H. Gerlach, Professor of Mathematics, Ohio State University, USA 22. Laurence I. Gould, Professor of Physics, University of Hartford, Past Chair, New England Section of the American Physical Society. 23. Steve Goreham, Executive Director, Climate Science Coalition of America, USA 24. David Heald, Retired Electrical Engineer, USA 25. Howard C. Hayden, Emeritus Professor of Physics, University of Connecticut, USA
  2. 26. Wayne P. Kraus, Member American Institute of Chemical Engineers (AIChE) 27. Patrick J. Michaels, Competitive Enterprise Institute, Washington DC, USA   28. Pamela Matlack-Klein, Member of Portuguese Sea Level Project, USA 29. Richard McFarland, Retired NASA Physicist, USA 30. Daniel W. Nebert, Professor Emeritus, Department of Environmental Medicine and Center for Environmental Genetics, University of Cincinnati 31. Thomas O’Connor, Member American Association of Petroleum Geologists, Washington, USA 32. Herman A. Pope, retired Aerospace Engineer NASA-JSC, USA 33. Willem Post, Independent Researcher regarding Energy and Environment 34. Phil Robinson, Retired Chemist in the Aluminium and Steel Industry 35. Willie Soon, Independent Scientist, USA 36. Ronald Stein, Professional Engineer, USA 37. Paul Taylor, Energy Economist, recipient Rossitor Raymond Award, Golden Colorado, USA 38. Richard Trzupek, Chemist and Air Quality Expert 39. Waheed Uddin, Professor of Engineering Science, University of Mississippi, Expert in Climate Modeling, Former Advisor UN 40. William B. Walters, Guggenheim Fellow, Professor of Atmospheric, Nuclear and Environmental Chemistry, University of Maryland, USA 41. Steven E. Weismantel, Retired Engineer and Climate Researcher, USA 42. Gregory R. Wrightstone, Expert Reviewer IPCCC 6th Assessment Report (AR6), USA 43. David Wojick, Cognitive Scientist, USA 44. Thomas Wysmuller, Retired NASA Executive, USA 45. Bob Zybach, Program Manager, Oregon Websites and Watersheds Project INC., USA  
  3. 1. Richard Lindzen, Emeritus Professor Atmospheres, Oceans and Climate, MIT, USA; ECD Ambassador   
  4. 2. John Ledger, Visiting Professor at the University of the Witwatersrand, Energy and Environmental Consultant 3. Don Mingay, Retired Professor of Nuclear Physics, South Africa
  5. SCIENTISTS AND PROFESSIONALS FROM SOUTH-AFRICA
  6. SCIENTISTS AND PROFESSIONALS FROM RUSSIAN FEDERATION 1 Habibullo Abdussamatov, Head of the Space Research Sector of the Sun, Pulkova Observatory RAS and Head of the Lunar Observatory Project on Monitoring of the Climate, Russian Federation 
  7. 11. John Scarry ME (Civil), structural engineer, member of the New Zealand Climate Science Coalition 12. John Sexton, Member of the New Zealand Climate Coalition 13. Philip Strong, Science Research Leader & Member of the New Zealand Climate Coalition 14. Richard Treadgold, Executive Member NZ Climate Scienc Coalition, Convenor Climate Conversation Group
  8. 2. Deborah Alexander, Agricultural Scientist, New Zealand 3. Jock Allison, retired Agricultural Scientist, Ministry of Agriculture,New-Zealand
  9. SCIENTISTS AND PROFESSIONALS FROM NEW ZEALAND
  10. 1. Masayuki Hyodo, Professor of Earth Science, Kobe University, Japan 
  11.  
  12. SCIENTISTS AND PROFESSIONALS FROM INDIA
  13. SCIENTISTS AND PROFESSIONALS FROM CHINA AND HONG KONG 1. NG Young, Principal Geoscientist, Danxiashan Global Geopark of China 2. Wyss Yim, Retired Professor, Department of Earth Sciences, The University of Hong Kong, Hong Kong SAR, China / Deputy Chairman, Climate Change Science Implementation Team, UNESCO International Year for Planet Earth 2007-2009 / Expert Reviewer IPCC AR2
  14. 16. Ian Semple, Retired Geologist, of McGill University, Canada 17. William van Wijngaarden, Professor of Physics, York University, Canada
  15. 2. Reynald Du Berger, Emeritus Professor of Geophysics at the L’Université du Québec a Chicoutimi, French Canada, ECD Ambassador 3. Alain Bonnier, Physicist, INRS-Centre de Recherche and Energy Montréal, Canada
  16.  
  17. SCIENTISTS AND PROFESSIONALS FROM BRAZIL 1. Luiz Carlos Baldicero Molion, Emeritus Professor of the Federal University of Alagoas (UFAL), Formerly of the National Institute of Space research (INPE) 
  18. 2. Don Andersen, 3. David Archibald, Research Scientist, Australia 4. Michael Asten, Emeritus Professor in Geophysics and Continuing Senior Research Fellow at the Monash University, Melbourne 5. Jeremy Barlow, Energy and Mining professional, Director and CEO, Australia 6. Colin Barton, Geologist, Former Principal Research Scientist CSIRO, Australia 7. Gordon Batt, Director GCB Investments Pty Ltd 8. Robert M. Bell, Retired geologist, Victoria, Australia 9. Richard Blayden Professional Engineer 10. Howard Thomas Brady, Member Explorers Club of New York, Member of the Australian Academy of Forensic Sciences 11. Geoff Brown, Organizer of a Critical Climate Group, Australia 12. Douglas Buerger, Fellow Australasian Institute of Mining and Metallurgy, member of Australian Institute of Company Directors, Australia 13. Mike Bugler, Retired Environmental Consultant, Australia 14. Ray Carman, Organic chemist, Honorary Fellow University of Queensland, Australia 15. Peter Champness, Radiologist, Australia 16. Andrew E. Chapman, Expert on Rainfall and flood events, Australia 17. Richard Corbett, Member Royal Australian Chemical Institute, Member of The Clean Air Society of Australia and New Zealand 18. Majorie Curtis, Retired Geologist, Stratigrapher and Palaeoclimatic Studies, Canberra, Australia 19. Geoff Derrick, Geologist 20. Aert Driessen, Geologist, Fellow Australian Institute of Geoscientists, Australia 21. John A. Earthrowl, retired Geologist, Brisbane Australia 22. Jeremy K. Ellis, Retired Chairman of BHP, now Chairman of the Saltbush Club, Australia 23. Matthew J. Fagan, Founder and President of FastCAM Inc. 24. Rodney Fripp, former lecturer in geology, geochemistry and geotechtonics 25. Christopher J.S. Game, Retired Neurophysiologist, Australia 26. Robin George, Geologist, Canterbury, Australia 27. David Gibson, Experimental Physicist, Australia 28. Gavin Gillman, Former Senior Principal Research Scientist with SCIRO Australia; Founding Director of the IITA Ecoregional Research Centre in Cameroon for the International Institute for Tropical Agriculture (IITA) 29. Hamish Grant, MR Spectroscopy & Imaging Consultant, Victoria, Australia 30. Lindsay Hackett, Founding member of the Saltbush Club in Australia 31. Erl Happ, Managing Director, Australia 32. John Happs, Geoscientist, Retired University Lecturer, Australia 33. John Harrison, Retired Marine Engineer, Australia 34. Jarvis Hayman, Visiting Fellow School of Archaeology & Anthropology, Australian National University 35. Mark Henschke, Retired geologist in mining, oil and gas, Australia 36. Gerhard Hofmann, Geologist and Palaeontologist, former Director of the Geological Survey of Queensland 37. Geraint Hughes, Mechanical Building Engineer, Climate Researcher, Australia 38. Kevin Kemmis, Expert in Information Technology, Climate Researcher 39. Hugh H. Laird, Retired Tropical Agriculture Executive 40. John Leisten OBE, expert in physical chemistry 41. Brian Levitan, worked for NASA, now Technology Consultant to multinationals 42. Matthew David Linn, Fellow of the Institution of Engineers of Australia 43. Gerard McGann, Technical Director Eon NRG 44. Rodney McKellar, Retired Geologist, Queensland, Australia   45. John McLean, Author of first major review of HadCRUT 4 climate temperature data, Member of New Zealand Climate Science Coalition 46. Ross McLeod, Retired Environmental Health Officer, Australia 47. Finlay MacRitchie, Professor Emeritus in the Department of Grain Science and Industry at Kansas State University, USA. Australia 48. John Michelmore, Retired Industrial Chemist, South Australia 49. Alan Moran, Contributor and Editor of the Mark Steyn Compilation: “Climate Change, the Facts”, Author of Climate Change: “Treaties and Policies in the Trump Era” 50. Des Moore, Former Deputy Secretary of the Federal Treasury, founder and leader of the Institute for Private Enterprise 51. Hugh Morgan, prominent Australian mining executive, Fellow of the Australian Academy of Technology, Science and Engineering (FTSE). 52. C.D. Ollier, Emeritus Professor of Geology and Honorary Research Fellow at the School of Earth and Geographical Sciences, University of Western Australia 53. Ian Plimer, Emeritus Professor of Mining Geology at University of Adelaide and Author of ‘Climate Delusion and the Great Electricity Rip-off’ 54. Alistair Pope, psc, CM, Sceptical Scientific Contrarian in the Climate Debate 55. Tom Quirk, Nuclear Physicist, Australia 56. Campbell Rankine, Varrister and Solicitor, Australia 57. Peter Ridd, Oceanographer and Geophysicist, Former Head of Physics at the James Cook University, Queensland 58. Nigel Rowlands, retired from mining and exploration industry 59. Judy Ryan, Editor Principia Scientific Institution-Australia 60. Jim Simpson, Retired from Managing Positions in different International Telecommunications Firms, now active in the Australian Climate Community, 61. Case Smit, Physicist, Expert in Environmental Protection, Co-founder of the Galileo Movement, Australia 62. Lee Smith, University Lecturer in Spatial Technology, Responsible for State Government Precise Monitoring of Sea Level and International Sea Boundaries 63. Darren Speirs, Independent Business Owner, Rangeland NRM Consultants, Australia 64. Geoffrey Stocker, Professor and Head of Department of Forestry, PNG University of Technology – Director of PNG Forest Research Institute 65. Rodney R. Stuart, Retired expert in energy industry, Tasmania, Australia 66. R. Symons, Professional Engineer, Expert in Temperature Control of Industrial Buildings 67. Rustyn Wesley Thomas, Retired aircraft engineer, Australia 68. John W. Turner, Science Educator, Noosa Heads, Australia 69. Peter Tyrer, Project Controls Engineer in mining industry, Australia 70. Terrence Vincent, Security Engineer, Small Business Adviser AIST, ASIAL, SMBE, Australia 71. James Walter, Medical doctor, Australia 72. John Warnock, Astro Economist, Australia 73. Christopher Kenneth Warren, Expert in hydroelectric dam design and construction, Australia 74. Neil Wilkins, Retired geologist, Australia 75. P.C. Wilson, Former journalist with the A.B.C. Queensland, Australia
  19.  
  20. 2. David Bodecott, Consultant Geophysics and Geology, Fellow of the Geological Society of London 3. D. Q. Bowen, Emeritus Professor of Earth and Ocean Sciences, Fellow International Union for Quaternary Research, Cardiff University 4. Michael Brown, Expert in large scale thermal fluid dynamic models. 5. John C. W. Cope, Professor of Natural Sciences, National Museum Wales, Cardiff 6. Richard Courtney, Retired Material Scientist, Expert Peer Reviewer of the IPCC 7. Isabel Davis, Geophysicist and Entrepreneur 8. Howard Dewhirst FGS, Geologist, Initiator Open Letter to the Geological Society of London 9. Gregor Dixon FGS, Geologist, former member Geological Society of London 10. Roderick Paul Eaton, Retired Energy Systems Analyst from the UK Electricity Supply Industry 11. Peter Gill, Physicist, Former Chair of the Institute of Physics Energy Group, UK 12. Gil Gilchrist, Geophysicist, UK 13. Tim Harper FGS, Geologist, Entrepreneur, Devon 14. Bob Heath, retired Geophysicist, Honorary member of the Indian Society of Petroleum Geologists 15. David A. L. Jenkins, Geologist, Director Hurricane Energy plc 16. Chris Matchatte-Downes, Geologist, fellow of the geological Society of Gt Britain 17. Edward Nealon, Geologist Member of the Australian Institute of Mining & Metallurgy, UK 18. Peter Owen FGS, Fellow of the Geological Society of London 19. Clive Randle, Geologist, Fellow of the Geological Society of London 20. Michael F. Ridd, Geologist, Fellow of the Geological Society of London 21. Michael Seymour, geologist, Former Managing Director Aurelian Oil & Gas and Trajan Oil limited 22. Valentina Zharkova, Professor of Mathematics and Astrophysics, Northumbria University, Newcastle upon Tyne
  21.  
  22. SCIENTISTS AND PROFESSIONALS FROM SWEDEN 1. Ingemar Nordin, Emeritus Professor Philosophy of Science, Linköping University; ECD Ambassador 2. Sture Åström, Professional in cCimate Issues, Secretary of the Swedish Network Klimatsans 3. Rolf Bergman, Emeritus Professor of Physical Chemistry, Uppsala University 4. Dr. Lars Bern, Member of The Royal Swedish Academy of Sciences, Retired CEO in Incentive AB 5. Magnus Cederlöf, Software Specialist, Stockholm 6. Per-Olof Eriksson, Physicist, Former CEO of Sandvik Group 7. Dr. Anders Flodin, Business Development Manager, Höganäs AB in North Carolina 8. David D. Gee, Professor Em Orogen Dynamics, Uppsala University, Sweden 9. Hans Jelbring, Climate researcher 10. Claes Johnson, Emeritus Professor of Mathematics at Royal Institute of Technology, Stockholm 11. Gunnar Juliusson, Professor of Hematology, Lund University, Senior Consultant, Skåne, University Hospital, Lund 12. Sten Kaijser, Emeritus Professor of Mathematics, Uppsala University 13. Johan Montelius, Associate Professor of Computer Science at the Royal Institute of Technology, Stockholm 14. Nils-Axel Mörner, Emeritus Professor Geology, President of the Independent Committee on Geoethics. Former head of Paleogeophysics & Geodynamics at Stockholm University 15. Gösta Pettersson, Emeritus Professor in Biochemistry, University of Lund 16. Marian Radetzki, Emeritus Professor of Economics, Luleå University of Technology 17. Peter Stilbs, Emeritus Professor of Physical Chemistry, Royal Institute of Technology (KTH), Stockholm 18. Elsa Widding, Consultant, Author on Climate Change, Stockholm
  23. SCIENTISTS AND PROFESSIONALS FROM POLAND 1. Marek Boinski, Chairman of the National Section of Energy Workers’ Union NSZZ 2. Jaroslaw Grzesik, Chairman of the National Secretariat of Mine and Energy Workers’  Union NSZZ 3. Dominik Kolorz, Chairman of the Slasko-Dabrowski Region of NSZZ
  24. 7. Geir Hasnes, Adjunct Associate Professor, Institute of applied Cybernetics, Norwegian University of Science and Technology, Norway 8. Hans Konrad Johnsen, Dr. Ing., Norway 9. Arnfinn Langeland, Professor Emeritus Biology, Norwegian University of Science and Technology 10. Willy Nerdal, professor of Chemistry, University of Bergen 11. Ulf Torgny Rock, Master of Chemical Engineering, Norsk Hydro, Norway 12. Martin Torvald Hovland, Geophysical and Geological Advisor, Former Lecturer at University of Tromsų 13. Elen Roaldset, Emertitus Professor in Geology, University of Oslo, Former Director of Natural History Museum Oslo, Professor at Norwegian University of Science and Technology 14. Hakon Gunnar Rueslatten, Geological Researcher, Trondhheim 15. Tom V Segalstad, Associate Professor Emeritus of Geochemistry, University of Oslo, Norway 16. Jan-Erik Solheim, Professor Emeritus Astrophysics, University of Oslo 17. Jųrgen Stenersen, Professor Emeritus Eco-Toxicology, University of Oslo
  25. 2. Gunnar Abrahamsen, Professor Em. Soil Science, University of Life Sciences, Norway
  26.  
  27. SCIENTISTS AND PROFESSIONALS FROM THE NETHERLANDS
  28. SCIENTISTS AND PROFESSIONALS FROM ITALY
  29.  
  30. SCIENTISTS AND PROFESSIONALS FROM GERMANY

Hamfaragos yfirvofandi ekki hamfarahlżnun

Įsetningur er eflaust góšur hjį langflestum, sem lįta aš sér kveša ķ barįttunni gegn ętlašri hnattręnni hlżnun af mannavöldum. Hann kann samt aš varša veginn til glötunar. Ógęfulegt er aš hlusta ekki į marga mešal fremstu vķsindamanna heimsins sem hafna žvķ alfariš aš nokkur loftlagsvį sé ķ gangi eša ķ vęndum. Meira en 500 slķkir vķša um lönd sendu ašalritara SŽ bréf žess efnis 23. september sl. Į sama tķma einblķndu nęr allir fjölmišlar heimsins į 16 įra sęnskt stślkubarn sem fékk enn aftur įheyrn frammi fyrir öllum heiminum til aš flytja sefasjśka heimsendaspį, sem enginn fótur er fyrir

Heimspressan flytur ekki ekki fréttir af mįlflutningi vķsindamannanna nema ķ skötulķki heldur dynur įróšur um hamfarahlżnun ķ sķbylju į almenningi eins og endanlegur sannleikur. Sefjunin er komin į slķkt stig, aš forsętisrįšherra žjóšarinnar hvęsir į varaforseta Bandarķkjanna žegar hann bryddar upp į mįlum sem hann telur varša sameiginlega hagsmuni, aš žeir skiptu engu mįli, heldur sé stóri vandinn brįšnum jökla heimsskautsins og gefur til kynna aš hans eigin stjórnvöld séu hluti vandans!

Vķsindamennirnir vara eindregiš viš skašlegum og óraunhęfum įsetningi um CO2 -hlutlasusan heim įriš 2050. Žeir neita žvķ aš CO2 sé mengunarefni heldur naušsyn öllu lķfi į jöršinni. Ljóstillķfun sé blessun og aukiš CO2 nįttśrunni gagnlegt. Žeir segja vešurfarsmódelin stórgölluš og nįlgist ekki aš vera nothęf sem stjórntęki. Žeir benda į aš Litlu ķsöld hafi lokiš um mišja 19. öld og žvķ sé tķmabil hlżnunar ešlilegt. Hlżnun sé žó hęgfarari en hafi veriš spįš.

Engar tölulegar upplżsingar styšja aš hlżnun jaršar valdi auknum fellibyljum, flóšum og žurrkum hvorki aš fjölda né styrkleika en fréttir ķ žį veru dynja ķ sķfellu į almenningi. Minnkun į losun CO2 er hins vegar jafn skašleg eins og hśn er kostnašarsöm. Smį dęmi: Vindmyllur drepa fugla og skordżr. Pįlmolķuekrur skaša fjölbreytileika regnskógarins. Alžjóšastjórnmįlin eiga ekki aš hindra aš nęg, örugg og ódżr orka sé fyrir hendi um heim allan.

Sérstakur kafli er svo hvernig viš erum aš fara meš börnin okkar meš žvķ aš innręta žau meš hręšslu og kvķša fyrir framtķšinni. Žeim er žaš ekki holt veganesti.

Krampakennd mišstżrš žróun ķ samgöngumįlum meš miklum fjįrśtśtlįtum viš innvišabyggingu og innleišingu rafmagnsbķla meš mismunun mišaš viš ašra bķla ķ staš žess aš leyfa ešlilega samkeppni um bestu lausnir er ógęfuleg. Enginn neitar žvķ aš mengun er til skaša. Rétt vęri aš skoša nįnar mengun af NOX, SOX og sóti frį dķsilbķlum, mengun vegna framleišslu og eyšingar rafhlašna hjį rafbķlum og aukna svifryksmengun frį žeim vegna 60% meiri žyngdar en annara sambęrilegra bifreiša. Ešlileg samkeppni į jafnręšisgrundvelli um bestu lausnir stżrir best žróun samgangna en ekki alręšiskennd mišstżring.

Eyšilegging fyrri fjįrfestinga ķ framręstu mżrlendi eša dęling koltvķsżringi nišur ķ berglög til aš binda CO2, er hrein firra og jafnvel til skaša ef žessir 500 vķsindamenn hafa lög aš męla į. Hins vegar er įstęša til aš fagna aukinni skógrękt žó aš hśn sé drifin įfram į röngum forsendum loftlagsöfga.

Ķslensk stjórnmįl ęttu aš horfa til ķslenskra hagsmuna og žeirrar vįr, sem er raunveruleg. Ķsland er eitt eldfjallavirkasta land heimsins. Rśmlega tvęr aldir eru lišnar frį sķšasta hamfarargosi, Skaftįreldum, sem lagši fimmta hluta žjóšarinnar ķ gröfina. Mannskęšast var sprengigos ķ Öręfajökli į 1362 sem eyddi heilu héraši, fólki, fénaši og bęjum en gosiš ķ Eldgjį įriš 934 var mesta gosiš frį landnįmi. Spurningin er ekki hvort , heldur hvenęr og hvar nęsta stórgos veršur.

Hvernig er Ķsland bśiš undir nęsta hamfaragos ? Kannski veršur ekkert flug mögulegt ķ marga mįnuši eins og hefši veriš ķ Skaftįreldum. Vonlaust aš fį skip vegna žess aš ašrar žjóšir vęru einnig ķ vanda vegna hamfaranna. Hvaš meš matvęli, eldsneyti, lyf, gjöreyddar byggšir, ašhlynninu žśsunda meš alvarleg lungnavandamįl vegna brennisteinsmengunar, fjölda lįtinna, hrun ķ landbśnaši, almennt efnahagshrun sem gerši hrunįrin fyrir įratug aš gósentķš ķ samanburšinum? Og kannski engrar hjįlpar aš vęnta aš utan žvķ ašrir vęru ekki aflögufęrir. Eša raunverulegri ķsöld um heim allan meš 3 kķlómetra žykkum jökli yfir öllu landinu? Žetta sķšasttalda er nęsta vķst. Ekki hamfarahlżnun.

Hér er strengur į fréttatilkynningu vegna bréfs 500 menninganna:

https://clintel.nl/wp-content/uploads/2019/09/ED-brochureversieNWA4.pdf 

Žetta blogg birtist ķ Morgunblašinu 22. október 2019


Ok į žjóšinni

Nokkrir ęšstuprestar hamfarahlżnunašarrétttrśnašarins komu fyrir minnisvarša um lįtinn jökull, Okiš, į Kaldadal um helgina. Žaš voru undarlegar fréttir. Okiš var ekki einu sinni 1973 tališ vera jökull į korti Landmęlinga Ķslands en kortiš er aš grunni til kort Geodetisk Institut og žar įšur danska herforingjarįšskortiš (1905-15) og žvķ er meira lagi hępnar trakteringar aš dauši Oks sé vegna hamfararhlżnunar af mannavöldum enda hręšsluįróšur, sem į sér ekki stoš ķ veruleikanum. Įriš 1945 var Okiš meš jökulskafl sem var um 5 km2 og taldist ekki jökull enda skrišu engir ķsflįkar frį žessari fönn. Eggert Ólafsson og Bjarni Pįlsson töldu ekki Okiš vera jökul ķ feršabók sinni į mišri 18. öld

Öll umręša um hamfarahlżnun af mannavöldum einkennist af żkjum og hįlfsannleika. Nżlega fór um hreimspressuna glannafengnar upplżsingar um aš stórir hlutar af Gręnlandsjöklinum vęru aš brįšna og mįtti t.d. sjį ķ Washington Post, aš hvorki meira né minna en 56% af Gręnlandsķsnum hafi brįšnaš žegar fréttin er skrifuš 5. įgśst. Fréttin ber vott um botnlaust žekkingarleysi sem einkennir raunar oft skrif fjölmišla um žessi mįl.

Įstęša žessara żkjufrétta var vitlaust męling į vešurathugunarstöšinni Summit ķ 3200 metra hęš į innlandsķsnum. Vegna umhverfisžįtta sżndi męlirinn 4.7o hita mešan hitinn var sannlega nokkuš undir frostmarki. žetta var fyrst leišrétt nśna um helgina eftir aš heimspressan hafši nįnast spįš heimsenda og fóšraš sefjun, sem Ok-farar m.a. byggja į athygli ķ fįrįnlegu uppįkomu sinni.

Ķ kjölfar rangra męlinga į Gręnlandsjökli sté fram virtur nįttśrufręšingur og fyrrum umhverfisrįšherra og sló žvķ fram aš Gręnlandsjökull vęri óšum aš brįšna og afleišingar brįšnunar hans alls vęri hękkun ķ heimhöfunum um 7 metra. Slķkt vęri žó smįmunir einir mišaš viš žegar ķshellan į sušurheimskautinu brįšnaši. Žį myndi hękka ķ heimhöfunum um 60 metra til višbótar og gegn slķku męttu flóšvarnir sķn lķtiš !

Lesandinn sér fyrir sér žį skelfilegu mynd aš mikiš lįglendi og helstu borgir heimsins fęru į kaf. Ekki seinna vęnna en raša sér fyrir aftan fólkiš sem bjargar heiminum frį žessari skelfilegu vį og žagga nišur ķ popślistum snarasta enda stórhęttulegir hęgriöfgamenn!

Žetta eu svo yfirgengileg skrif aš mér nįnast fallast hendur. Hitastigiš į sušurpólslandinu er allt įriš tugum grįša undir frostmarki, aušvitaš mismunandi eftir hęš yfir sjó og breiddargrįšu. Nżlega hefur uppgötvast aš frostiš getur fariš nišur ķ nęr -100 o C ķ um 3900 metra hęš ķ dęld milli Dome Argus og Dome Fuji. Spurningin er žessi: Brįšnar jökulhettan žegar hitinn hękkar śr t.d. – 50 o C ķ – 48 o C eša hękkar um 2 o C eins og heimsendamenn eru aš spį nśna aš verši mešalhitahękkun heims ef allt fer į versta veg? Veršur asahlįka?  Fullyrt er aš ķsinn žarna sé aš žykkna žessi įrin ķ žaš heila žó aš einhver brįšnum verši į heitasta tķma įrsins žar sem landiš teygir sig lengst til noršurs svo sem ķ argentķnsku Esperanza stöšinni (į 63. breiddargrįšu) enda nęr hśn mun lengra til noršurs en Reykjavķk til sušurs. Žar nęr mešalhitinn 1.40 C ķ janśar (heitasta mįnušinum).

Svo er žaš hękkun į yfirborši heimshafanna sem er aš fęra eyjar į kaf einhvers stašar langt I burtu en enginn getur nefnt meš nafni. Sķšan litlu ķsöld lauk fyrir góšri öld hefur hękkaš ķ sjónum um ca 1 millimetra į įri eša kannski um 10-15 cm ķ žaš heila. Engar sögur fara af žvķ hvaš mikiš lękkaši ķ sjónum į litlu ķsöld en viš hįmark jökulmyndunar sķšasta jökulskeišs fyrir um 20 žśsund įrum er sagt aš sjįvarmįl hafi veriš um 600 metrum lęgra en nś. Hér į landi žekkjum viš einnig gamlar strandlķnur lengst inn ķ landi ķ tuga metra hęš. Hver var žį aš fikta ķ thermóstati jaršar?

Yfir allan žjófabįlk tók žó žegar mašur, sem talar gjarnan śr ęšstu vķsindaupphęšum landsins, skammaši stjórnmįlamann fyrir aš hęšast af įtrśnašardżršlingi loftlagsmįla, sęnsku stślkunni Gretu Thunberg, sem hefur stöšu kraftaverkameyjar sem ręšur yfir dularfullum krafti eins og žekktist į öldum įšur t.d. Bernadetta ķ Lourdes. Kraftaverkamįttur hennar hefur svo fęrst yfir į skólabörn sem er att śt ķ delluna og fjölmišlamenn gleypa allt hrįtt eins og stóra sannleikann. Stóri sannleikurinn ķ žessu mįli er hinsvegar sį aš sęnska stślkan var greind meš įrįttu-og žrįhyggjuröskun (obsessive-compulsive disorder) og kannski ekki tżpan sem viš viljum aš sé okkar leištogi! Móšir hennar mun svo hafa fullyrt aš hśn hafi slķkan kyngimįtt, aš hśn geti séš C02 mólekślin ķ loftinu. Aldeilis krassandi fyrir rétttrśnašarfólkiš. Honum hefši nś lķkaš žaš Steingrķmi efnafręšiprófessorinum mķnum ķ HĶ į sķnum tķma!

Žeir, sem eiga erfitt meš aš skilja hvernig kristin hįmenningaržjóš gat oršiš hryllingshugmyndafręši nasismans aš brįš fyrir mišja sķšustu öld, - į tķmum, sem eru enn ķ minnum elstu manna, ęttu aš lķta til žess ęšis sem gripiš hefur um sig mešal žorra žjóšarinnar, sem og heimsins, varšandi hugmyndir um hnattręna hlżnun af mannavöldum. Ašeins 5% žjóšarinnar andmęlir žeirri fullyršingu aš hnattręn hlżnun sé af mannavöldum samkvęmt nżlegri könnun. Samt er ekki til snefill af vķsindalegri sönnun fyrir žeirri stašhęfingu, aš aukiš koltvķsżringsmagn (CO2) ķ andrśmslofti vegna brennslu mannkyns į olķu, kolum og gasi hafi žessi įhrif.

Aš baki slķkum fullyršingum eru ašeins trśarbrögš sem žykjast byggja į vķsindalegum grunni alveg eins og nasistarnir ķ žżskalandi žóttust getaš sannaš meš vķsindalegum rökum aš fólk af germönskum uppruna vęri fremra öšru fólki. Kannski halda menn almennt aš bįbiljufręši nśtķmans, gerfivķsindin, muni ekki leiša yfir mannkyn jafn rosalegar afleišingar eins og alręšis- og vķsindahugmyndir nasisma og kommśnisma. Žvķ sé ekkert aš hręšast. Um slķkt er engan veginn hęgt aš fullyrša aš svo stöddu. Žegar almenn rök og upplżsing fį ekki aš komast aš og žeir, sem slķku vilja beita, eru śthrópašir meš skammaryršum af żmsu tagi, er į öllu von.

Žaš kann vel aš vera aš einhver hlżnun hafi oršiš ķ heiminum frį žvķ į litlu ķsöld sem varši frį 14. öld fram undir lok 19.aldar. Menn viršast almennt sammįla um aš slķk hitahękkun yfir hnöttinn allan kynni aš vera tęp 1°C įn žess aš unnt sé aš męla žaš svo nįkvęmlega.   Męlarnar sjįlfir og stašsetning žeirra eru hreint ekki sambęrilegir. Sami hitamęlirinn t.d. ķ Reykjavķk į sama staš įriš 1900 og nśna myndi žannig sżna mun meiri sumarhita nśna vegna breytinga ķ umhverfinu, meira skjóls af byggingum og trjįgróšri og meiri hitasöfnun ķ dökkum flötum, t.d. malbikušum strętum og hśsum žó aš hitastig jaršar hefši veriš žaš sama. Į veturna gęti veriš meiri hiti frį śtgeislun hlżrri hśsa, aukinni umferš o.s.fr. Hvernig męla menn svo mešalhitastig ķ óbyggšum Ķslands, į heimsskautasvęšum og į vķšįttum heimsįlfanna? Hvorki er um aš ręša sömu męla né sambęrilega męlistaši nś og įšur. Engar samanburšarmęlingar eru til į stórum svęšum eins og t.d. į sušurheimskautinu. Hvaš žarf marga męla til aš gefa sanna mynd af hitastiginu žar? Eru 5 męlar nóg til aš męla hitastigiš į 14 milljónum km2 ? Vęru žį 3 męlar nóg fyrir Evrópu?

Hitastig jaršar hefur veriš sķbreytilegt alla tķš og telst frekar kalt nśna enda hefur jökultķminn varaš nś ķ 3 milljónir įra meš kulda-, og hlżskeišum. Nśverandi hlżskeiši gęti lokiš mjög snöggt eins og gerst hefur endutekiš allan jökultķmann žegar skipst hafa į um 100 žśsund įra kuldaskeiš og um 10 žśsund įra hlżskeiš. Helsta loftlagsvįin er žvķ nż ķsöld en ekki „hamfarahlżnun“ Meš tilliti til allra žeirra žįtta sem hafa įhrif į hitastigiš er ķ raun alveg stórmerkilegt hvaš hitastigiš hefur žó breyst lķtiš sķšustu hįlfa ašra öld. Margir af fremstu vķsindamönnum heims halda žvķ fram aš CO2 sem er ašeins um 0.04% af andrśmslofti hafi mjög lķtil įhrif į hitastigiš. Bįbiljumenn viršast haldnir žeim hugmyndum aš CO2 sé skašlegt mengunarefni sem žurfi aš bregšast viš meš öllum tiltękum rįšum mešan stašreyndin er sś aš žetta er helsta undirstöšuefni alls lķfs į jöršinni og mį jafnvel leiša aš žvķ rök aš ęskilegt vęri aš žaš vęri hęrra hlutfall af andrśmslofti. Plöntulķf žróašist žegar hlutfall CO2 var miklu hęrra hlutfall af andrśmslofti en žaš er nś og žvķ mį halda žvķ fram aš plöntulķf allt sé viš hungursmörk vegna skorts į CO2 . Žetta vita allir gróšurhśsabęndur og dęla CO2 inn ķ gróšurhśsin til aš bęta umhverfi plantnanna og auka į vaxtahraša. Plöntunar nżta kolefniš śr mólekślinu en sśrefniš er mest afgangsefni, - eins konar saur plantnanna.

Hjaršhegšun mannsins hefur oršiš til žess aš flestir, sem ekkert hafa kynnt sér loftlagsmįlin hafa lįtiš blekkjast af mönnum sem hafa sżnt sömu hjaršhegšan ķ umfjöllun sinni og elta fullyršingar sem žeir hafa engar forsendur til žess aš skilja. Margir merkustu vķsindamenn heimsins segja aš orsakir loftlagsbreytinga séu svo flóknar aš enginn vķsindamašur heimsins hafi yfirsżn yfir žęr allar. Žvķ er ķ meira lagi sprenghlęgilegt žegar „sprenglęršir“ menn ryšjast fram ķ nafni vķsindana meš stórar fullyršingar um aš mannleg losun gróšurhśsalofttegunda valdi hlżnun jaršar. Ekki sķst žegar žaš er haft ķ huga aš t.d. hér į landi veldur athafnarsemi okkar ķ landinu ašeins örlitlu broti af losun CO2 . Katla ein spśir nśna ķ sofandi įstandi śr sér miklu meira magni en viš og žį ótalin öll önnur eldfjöll, sprungu- og hitasvęši landsins. Žó aš viš hęttum allri okkar brennslu į jaršefnaeldsneyti myndi žaš varla męlast ķ heildarsamhenginu hérlendis. Žvķ ašeins er glóra ķ rafmagnsbķlavęšingu og fyllingu į framręšsluskuršum aš slķkir bķlar vinni samkeppnina viš ašra bķla į jafnręšisgrunni og aš votlendi sé til meira yndis eša gefi af sér meiri arš en vallendi.

  


Óžol gegn stašreyndum Dogulas Murray

Mikiš er fróšlegt aš lesa skrif eins og žau sem birtust ķ dag ķ Stundinni. Greininni, sem heitir Žjóšernissinnar standa aš fyrirlestri andstęšķngs mśslķma ķ Hörpu, er beint gegn fyrirlestri Douglas Murray ķ Hörpu nk fimmtudagskvöld. Greinin er ósmekkleg en byggist auk žess į rangfęrslum. Ljóst er af skrifunum, aš Stundin en andvķg žvķ aš žessi fyrirlestur verši haldinn.

Fyrirlestur Douglas Murray heitir The Strange Death of Europe eins og bók hans, sem var aš koma śt ķ ķslenskri žżšingu į vegum Tjįningarfrelsins. Fyrirlesturinn, eins og bókin, fjallar um ógnvęnlega žróun ķ Evrópu sem ręšur ekki viš aš takast į viš nįnast stjórnlausan innflutning fólks śr afar ólķkri menningu, sem ekki nęr aš ašlagast aš gildum Evópu.

Murray hefur kynnt sér žetta efni śt ķ hörgul ķ tvo įratugi og hefur žvķ yfirburšarstöšu til aš fjalla um žaš į grundvelli rökhyggju og stašreynda. Hann hefur horft į Evrópu taka svo stórstķgum breytingum aš glannalegustu spįdómar fortķšar um žį žróun sem var ķ vęndum reyndust algjörlega vanmeta žęr breytingar sem sķšan uršu. Žaš er einmitt rökföst framsetning stašreynda sem fer svo mjög fyrir brjóstiš į ašilum eins og Stundinni. Stundin hefur mikiš óžol fyrir stašreyndum sem eru henni ekki žóknanlegar.

Ķ greininni er m.a. vitnaš til žess aš fjölmišillinn hafi leitaš skżringa hjį Svanhildi Konrįšsdóttur, forstjóra Hörpu, afhverju Harpan leyfi slķkan višburš sem žennan eins og aš Harpan žurfi aš gefa einhverja skżringu į žvķ aš sjónarmiš sem falla ekki ķ kramiš hjį fjölmišlinum fįi aš koma fram. Hann er į móti žvķ aš ašrir fįi aš njóta tjįningarfrelsis sem hann krefst žó fyrir sjįlfan sig. Fjölmišillinn telur aš ašeins skošanir honum žóknanlegar séu leyfilegar.

Hann telur žaš ljóš ķ fari manna aš vera föšurlandsvinir, žjóšernissinnar og setur okkur sem stöndum aš žessu ķ skammarkrókinn fyrir aš vera slķkir menn eins og t.d. Jónas Hallgrķmsson, Jón Siguršsson, Einar Benediktsson, Hannes Hafstein, Jóhannes śr Kötlum, Gušmundur Böšvarsson og Jón Magnśsson, fyrsti forsętisrįšherra žjóšarinnar sem įtti kannski meiri žįtt ķ žvķ en nokkur annar aš sambandslögin komust į en žau voru sķšan forsendan fyrir žvķ aš Ķsland varš sjįlfstętt lżšveldi įriš 1944. Jón Magnśsson var ömmubróšir minn og ég verš aš višurkenna aš mér er frekar hlżtt til hans enda enginn nślifandi mašur skyldari honum en ég. Jón var barnlaus.

Ekki eru tök į žvķ aš elta ólar viš allar rangfęrslur og smekkleysu fjölmišilsins. Smį sżnishorn: Stundin segir Murray leggja mikla įherslu į hśšlit og kristin trśarbrögš ķ lżsingum sķnum į Evrópubśum." Žetta er einfaldlega ekki rétt. Sjįlfur telur hann sig vera trśleysingja en telur aš hann tilheyri menningarlega séš kristni. Hśšlitur hefur ekkert vęgi hjį honum né kynhneigš enda er hann sjįlfur yfirlżstur hommi.

Tjįningarfrelsiš stendur aš fyrirlestri Murray eins og bókinni, - ekki Vakur. Aškoma Vakurs byggist aš žvķ aš Sigurfreyr hjį Vakri var svo elskulegur aš śtbśa sérstaka FB-sķšu um komu Murray og śtgįfu bókarinnar til aš ašstoša ašstandendur Tjįningarfrelsisins žegar stóš į žeim aš klįra verkiš en Sigurfreyr er meistari į žessu sviši.

Žį er ekki rétt aš Tjįningarfrelsiš hafi stašiš aš fyrirlestri Roberts Spencers og Christine Williams. Žaš var alfariš ķ höndum Vakurs žó aš einstaklingar innan fyrri hópsins hafi hlaupiš undir bagga. Hins vegar stóš Tjįningarfrelsiš alfariš aš śtgįfu bókar Hege Storhaug og fyrirlesturs hennar hér.

Upplżsingar um fyrirlesturinn sem Stundin vill stöšva eru hérna:  http://douglasmurray.vakur.is/

 

 


Žorskafli fyrir 8400 milljarša króna glatašur į 35 įrum

Žaš er öldungis brįšfyndiš aš hlusta į Kristjįn Jślķusson sjįvarśtvegsrįšherra ręša um brottkast į fiski į fiskmišum landsins eins og aš hér sé um nżlundu aš ręša sem taka verši į meš stórauknum eftirliti meš veišum. Frį upphafi kvótastżringar fiskveiša hefur legiš fyrir aš brottkast er óhjįkvęmilegur fylgifiskur kvótakerfisins og skiptir engu mįli hvaš settir verša miklir peningar ķ eftirlit. Eina leišin til aš stöšva brottkast er aš breyta um veišistżringu en żmsar leišir eru fęrar ķ veišistżringu, sem geršu tvennt:- aš auka réttlęti og bęta nżtingu į fiskistofnum landsins.

Um žetta var mikiš fjallaš fyrir įratugum m.a. af mér. Ég set hér eina grein til gamans en hśn er nęr 22 įra gömul og segir m.a. frį žį augljósum sannindum um brottkast:

Hér kemur greinin sem birtist ķ Morgunblašinu ķ október 1997:

ALLIR sjómenn og fiskverkendur vita aš feikilegt magn af veiddum fiski fer aftur ķ hafiš vegna annmarka aflakvótakerfisins. Enginn veit hvaš magniš er mikiš. Sumir segja aš 40 žśsund tonnum af žorski sé kastaš į glę, ašrir segja 80 žśsund tonn eša į bilinu 20-40% af žyngd žorskaflans. Minnsti fiskurinn fer mest ķ hafiš žó aš hitt žekkist einnig aš fiskurinn sem er of stór fyrir vinnsluvélarnar ķ verksmišjutogurunum fari sömu leiš. Lķklegt er aš helmingi veiddra žorska į Ķslandsmišum sé hent. Veršmętiš nemur milljöršum króna.

Verjendur aflakvótakerfisins taka margir ekkert mark į upplżsingum sem fįst ašeins hjį sjómönnum ķ trśnaši, stinga hausnum ķ sandinn og neita aš trśa žvķ aš žessi skelfilega sóun sé innbyggš ķ kerfiš. Žó er svo einfalt aš skilja af hverju žessu er svona variš.

Hvaš į leiguliši sęgreifans aš gera žegar hann žarf aš greiša 75 žśs. kr. fyrir tonn ķ žorskveišileigukvóta en hann fęr fyrirsjįanlega ekki nema 50-60 žśs. kr. fyrir tonniš af smįum žorski eša tveggja nįtta fiski? Er hęgt aš ętlast til žess aš bįtseigandinn, sem žegar lepur daušann śr skel, greiši meš aflanum sem hann kemur meš aš landi?

Žaš er alkunn stašreynd aš žorskur undir 6-8 kķlóum sést nś varla į fiskmörkušum, hvaš žį tveggja nįtta fiskur. Žaš er meira aš segja gerš krafa um aš koma ašeins meš žorsk sem hefur veriš blóšgašur lifandi, ž.e. aš fiski sem drepst ķ netunum sé hent.

Hvaš gera hertogar sęgreifadęmisins į eigin skipum? Mešalžyngd žorsks sem kemur ķ botnvörpuna mun vera um 2 kķló, žegar bśiš er aš slęgja hann. Mešalžyngdin į slęgšum žorski löndušum śr ķsfisktogurum mun hinsvegar vera 4-5 kg. Hvaš veršur um allan žann žorsk sem heldur mešalžyngdinni nišri ķ botnvörpunni? Aušvitaš fer hann ķ sjóinn. Žaš hefur gengiš svo langt aš afli hefur fariš ķ sjóinn hjį verksmišjuskipi eftir aš bśiš var aš pakka honum. Žrįtt fyrir mikiš peningaveldi sęhertoganna verša menn nś ekki rķkir nema fara vel meš.

Hvatinn til žess aš henda fiski sem er minna virši en unnt er aš leigja kvótann fyrir er žvķ augljós. Ég hef lżsingu togarasjómanns į žvķ hvernig a.m.k. eitt hundraš tonn af smįfiski fóru ķ sjóinn ķ einni veišiferš sem fęrši 160 tonn į land. Hvaš er gert viš žorsk sem kemur ķ veišarfęrin žegar ašeins er til kvóti fyrir żsu eša ufsa? Er lķklegt aš honum sé landaš meš veišileyfissviftingu ķ bónus?

Ķ sumar sem leiš varš sś hróplega mótsögn, aš fleiri žśsund tonnum af karfa var hent innan landhelginnar vegna žess aš karfaveršiš į mörkušum var lęgra en kostnašur af kvótaleigunni var. Į sama tķma voru togararnir į karfaveišum į Reykjaneshrygg utan landhelginnar meš risaflottrollin sķn aš žurrka upp restina af karfanum žar. Fisktegundum utan kvóta hefur nįnast veriš śtrżmt sem nytjastofnum.

Žrįtt fyrir žessa hrošalegu annmarka aflakvótakerfisins er žetta sem hér er sagt aš ofan minnsti glępurinn. Ranglętiš, höftin, forréttindin og ójöfnušurinn mešal ķslenskra žegna eru stęrsti gallinn į kvótakerfinu eins og žaš hefur veriš framkvęmt. Og ranglęti er ekki ašeins leišinlegt hugtak, heldur alvarlegt mein sem eitrar og sżkir allt žjóšfélagiš.

Valdimar Jóhannesson

© Morgunblašiš

Sį sem ętlar sér aš reikna śt hvaša veršmętum hefur veriš kastaš į glę į žeim 35 įrum sem kvótakerfiš hefur stašiš ętti aš gera žaš sitjandi vegna hęttu viš svima og jafnvel yfirliši žegar nišurstaša birtist. Lauslega reiknaš eru žetta 200 žśs tonn į įri af žorski ķ vannżtingu og brottkasti,- ca 7 milljón tonn, eša 7 milljaršir kķlóa af žorski. Ef reiknaš er meš aš 1200 kr fįist fyrir śtflutta žorskkķlóiš gerir žetta 8400 milljarša króna. Žaš mętti byggja hįtękni sjśkrahśs fyrir upphęšina, leggja nokkra vegaspotta og eiga samt góšan afgang. Sķšan er eftir aš reikna śt tekjur af afleiddum störfum og tjóniš af vannżtingu og brotkasti af öllum hinum fisktegundunum.

 

 


Er glóra ķ rafbķlavęšingunni?

Rafbķlavęšing landsins viršist vera drifin įfram af tilfinningasemi įkafamanna ķ umhverfismįlum sem taka lķtt miš af kaldri skynsemi. Miklu skal fórna fyrir afar óverulegan įrangur til minnkunar į losun koltvķsżrings, sem ķ žokkabót er ekki til skaša fyrir lķf į jöršinni nema sķšur vęri. Engir tilburšir eru til žess aš reikna śt alla kostnašaržętti rafbķlavęšingar heldur er įkaft hvatt til žess aš almenningur kaupi rafbķla meš žvķ aš fella nišur allar skattaįlögur į kaupum og notkun rafbķla. Ašeins žannig fįst sumir almennir bķlaeigendur til aš kaupa slķk farartęki, sem nżtast ķ mörgum tilvikum afar illa.

 

Kaupendur rafbķla žurfa ekki aš greiša vörugjald sem er 25% af litlum bķlum né viršisaukaskatt auk sömu gjalda į flutningskostnaš. Žvķ ętti aš bęta viš um 60% ķ sköttum į söluverš žeirra til žess aš gęta jafnręšis gagnvart kaupendum t.d. lķtilla bensķnbķla. Žį greiša rafbķlar ekkert til vegakerfisins sem eigendur bensķn- og dķsilbķla greiša meš skatti į eldsneyti. Skattarnir nema um 60% af śtsöluverši eldsneytis eša um 140 kr. pr. lķtra. Rafbķlaeigendur greiša heldur ekki įrleg bifreišagjöld sem nema um 110 žśs kr. į įri fyrir stóra bķla en gjaldiš er mišaš viš magn śtblįsturs koltvķsżrings.

 

Rafbķlar eru žannig ekki ašeins gjaldfrķir į vegum landsins mešan önnur ökutęki eru skattlögš ķ bak og fyrir heldur er žeim hyglaš meš nišurgreiddum hlešslustöšvum.

Fyrir dyrum eru įtök ķ fjölbżlishśsum vegna kröfu rafbķlaeigenda um aš hśsfélögin komi hlešslustöšum upp ķ sameignum.

 

Dęmiš lķtur nokkuš öšruvķsi śt ef keyptir eru svokallašir tvinnbķlar, ž.e. sem ganga fyrir rafmagni auk bensķns eša dķsilolķu. Gefinn er mjög myndarlegur skattaafslįttur į slķkum bķlum žó aš öllum nema trśarofstękismönnum ķ loftslagsmįlum sé ljóst aš kaupendur slķkra bķla eru fyrst og fremst aš nżta sér skattaafslįttinn. Sama geršu žeir sem fluttu inn bensķnbķla meš metantanki en settu aldrei metan į bķlana nema til aš sżnast enda reynist metan óhagkvęmt eldsneyti į einkabķla og fer ķ žokkabót illa meš mótorana.

 

Nżlegt dęmi af eiganda tvinnbķls er slįandi. Mašur į Selfossi kaupir sér lśxusjeppa - tvinnbķl. Hann hefur eflaust vitaš af žvķ aš hagnašur hans fólst ķ lękkun į kaupverši vegna nišurfellingar skatta og opinberra gjalda en bensķnkostnašur yrši nokkuš hinn sami enda reyndist žaš rétt. Bķlinn kemst aš Kömbunum (20 km) į rafmagnshlešslunni en vegna žyngdarauka bķlsins vegna žungrar rafhlöšunnar eyšir hann meira bensķni. Į köldum dögum dugar rafmagnshlešslan enn skemur. Krafturinn ķ rafhlöšinni minnkar einnig meš vaxandi aldri bķlsins.

 

Ef stóri draumur loftslagsofstękismanna rętist og allur bķlaflotinn veršur rafmagnsdrifinn er ljóst aš ekki veršur unnt aš gefa įfram afslįtt af sköttum og vegagjöldum. Meš einhverjum hętti veršur aš standa undir samneyslunni og vegageršinni. Og hver į aš borga fyrir förgun į stóru og baneitrušu rafmagnsgeymunum sem knżja bķlana įfram? Ekki viršist hafa veriš gert rįš fyrir žessum kostnaši hérlendis eins og konan sem hafši sjįlf flutt inn rafmagnsbķl fékk aš reyna. Hśn var ķ rétti žegar bifreiš hennar eyšilagšist ķ įrekstri. Hśn fékk nżjan rafmagnsbķl frį tryggingarfélagi tjónvaldsins en sat uppi meš ónżta flakiš og var rukkuš um 700.000 krónur ķ förgunargjald.

 

Munu eigendur rafbķla sjįlfir greiša fyrir förgun rafgeymanna žar sem žeir greiddu ekki förgunargjöld viš kaup bķlanna eša verša eigendur annarra bķla sem ekki nutu skattfrķšinda lįtnir borga brśsann? Hjį Śrvinnslusjóši sem annast förgun spilliefna fįst ašeins žau svör aš lausn į žessu hafi ekki fundist. Žvķ er meš öllu óljóst hver borgar kostnaš af förgun rafmagnsbķla sem žegar eru komnir į göturnar. Žeir skipta frekar žśsundum en hundrušum.

Förgunarkostnašurinn veršur eflaust ekki svona hįr žegar žśsundum rafmagnsgeyma veršur eytt į įri. Ljóst er žó aš kostnašurinn veršur grķšarlega hįr, sennilega 4-5 milljaršar į įri, mišaš viš ešlilega endurnżjunaržörf žegar draumurinn fagri hefur ręst. Ekki mį gleyma žvķ aš žessir rafmagnsgeymar eru hęttulegir, t.d. ķ įrekstri og mešhöndlun vegna hįspennu, en einnig kemur fyrir aš žér springa ķ loft upp og geta valdiš stórslysi og ķkveikju.

 

Ef markmiš Parķsarsamkomulagsdraumóramanna mun rętast og enginn śtblįstur į lofttegundum frį bķlum veršur fyrir hendi mun heildarśtblįstur frį mannheimum hérlendis minnka um 4%. Ef viš tękjum nżlega męlt śtstreymi frį Kötlu ķ Mżrdalsjökli meš ķ dęmiš fęri žetta nišur ķ rśmt 1%. En ef viš tękjum allt śtstreymi allra eldstöšva, jaršhitasvęša į Ķslandi og ešlilegs nišurbrots lķfręnna efna meš ķ reikninginn vęri žetta vart męlanlegt ķ ešlilegri hringrįs lofttegunda andrśmsloftsins, sem mun vera samansett śr 78% köfnunarefni, 21% sśrefni en żmsar lofttegundir skipta meš sér žessu eina prósenti sem eftir er.

 

Hlutfall koltvķsżrings mun nśna vera 0,041% en hefur męlst 15 sinnum hęrra ķ sżnum frį fyrri tķmum jaršsögunnar. Hér mį gjarnan koma fram aš žvķ ašeins mį kalla koltvķsżring gróšurhśsalofttegund vegna žess aš garšyrkjumenn dęla žessari hollu lofttegund gjarnan inn ķ gróšurhśs sķn til aš auka vaxtahraša plantnanna og veršur ekki meint af. Engin raunveruleg vķsindi geta sżnt fram į aš žessi lofttegund hafi nein įhrif į hitastig jaršar - ekki vottur af sönnun eins og Nóbelsveršlaunahafi ķ ešlisfręši sagši aš mér įheyrandi.

 

Aš lokum žetta. Rafmagnsdrifin ökutęki eru engin nżlunda ķ heiminum. Menn hófu žegar um mišja nęstsķšustu öld aš žreifa sig įfram meš žannig farartęki. Rafmagnsbķlar eru žvķ meš hįtt ķ tveggja alda žróunarsögu aš baki og hafa samt ekki komist į hęrra stig en raun ber vitni. Žeir veršskulda ekki aš meš žeim sé borgaš svo žeir standist samkeppnina viš ašra bķla. Sjįlfsagt er aš lįta žį eins og önnur ökutęki keppa į jafnréttisgrundvelli um bestu lausnina fyrir mannkyn.

Žessi fęrsla birtist ķ Morgunblašinu 5.desember 2018


Vill žjóšin galopin landamęri?

 Eftir 10 daga stendur aš öllu óbreyttu til aš ķslensk stjórnvöld skrifi undir samning Sameinušu žjóšanna ķ Marrakech ķ Marokkó sem ég fullyrši aš yfirgnęfandi meiri hluti žjóšarinnar myndi algjörlega hafna ef žjóšinni stęši til boša aš taka afstöšu til samningsins. Afleišing žessa samnings veršur aš allar flóšgįttir munu opnast fyrir nįnast öllum ķbśum jaršar sem kjósa aš flytja til Ķslands, hvort sem farandsfólkiš flokkast undir hęlisleitendur, flóttamenn eša svokallaša velferšarinnflytjendur.

Samningurinn nefnist Global Compact for Safe,Orderly and Regular Migration eša lauslega žżtt Alheimssamningur um örugga, skipulagša og reglubundna fólksflutninga. Žessi samninngur er tilkominn vegna žeirrar sżnar starfslišs SŽ aš ęskilegt sé aš fólksflutningar ķ heiminum séu geršir ašgengilegri fyrir žį jaršarbśa sem žess ęskja.

Samningurinn var lagšur fram į žingi SŽ 2016 svo ašildarlöndin gętu tekiš afstöšu til hans. Ekki er annaš aš heyra en aš hann verši stašfestur af flestum ašildarlöndum SŽ. Hér hefur samningurinn ekki fengiš neina umfjöllun žessi tvö įr aš séš veršur hjį alžingi, stjórnvöldum eša fjölmišlum. Žvķ er višbśiš aš utanrķkisrįšherra landsins eša stašgengill hans skuldbindi okkur 10. eša 11. desember nk eša eftir rśma viku įn žess aš nokkur umręša hafi fariš fram um samninginn hérlendis. Žaš vęri eftir öšru ķ stjórnsżslunni žar sem rķkir einbeittur brotavilji gegn hagsmunum žjóšarinnar ķ innflytjendamįlum!

Nś er vitaš aš nokkur lönd munu ekki stašfesta samninginn m.a. Įstralķa, Austurrķki, Bandarķkin, Pólland, Ungverjaland, Bulgarķa, Tékkland, Slovakia, Eistland og Israel, en auks žess heyrist sķšustu daganna aš Ķtalķa og Króatķa muni ekki undirrita hann. Žį kann vel svo aš fara aš Danmörk muni ekki undirita samninginn žar sem Žjóšarflokkurinn hótar aš hętta stušningi viš rķkisstjórn Lars Lökke ef samningurinn veršur undirritašur. Žį hefur Sviss įkvešiš aš fresta undirskrift svo unnt reynist aš ręša hann ķ žinginu.

Formęlendur žessa samnings halda žvķ fram aš žessi samningur sé ekki lagalega bindandi fyrir samningsašila sem er kannski rétt ķ žröngum skilningi en enginn getur męlt žvķ ķ mót aš samningurinn er pólitķskt bindandi og hann veršur skeinuhęttur löndunum viš lagalega tślkun żmis konar. Žau rķki sem neita aš undirrita samninginn hljóta aš skilja žaš svo aš žannig komist žau hjį skuldbindingum sem žau vilja ekki takast į hendur.

Samningurinn gerir rįš fyrir aš ašildarlönd muni hvetja almennt til fólksflutninga ķ heiminum, žau mun greiša götu žeirra sem vilja leggja land undir fót, setja undir žau farartęki og greiša fyrir žvķ aš farandsfólk af öllu tagi geti stašist žęr kröfur sem eru geršar til innflytjenda og aušvelda žeim žį vegferš meš upplżsingum og veglegum móttökum.

Žaš er sannarlega dapurlegt ef žingmenn žjóšarinnar hafa ekki burši til žess aš standa vörš um hagsmuni žjóšarinnar vegna žess aš žeir viršist vera svo uppteknir af lķkamspörtum starfsfélaganna og kynórum žvķ tengdu eins og dęmin sanna nś sķšustu daganna aš fįtt annaš kemst aš. Ég var į yngri įrum oft į sumrin vinnufélagi manna sem voru almennt taldir óheflašir. Ég man samt ekki eftir tali sem jafnast į viš žaš sem žingmenn tala jafnvel ķ heyrandi hljóši į opinberum stöšum. Ķ fréttavištölum upplżsti svo formašur Mišflokksins aš žeir žingmenn sem nś lżstu yfir hneykslan į talsmįta žingmannanna sem nįšust į hljóšupptöku į Klausturbarnum vęru dęmalausir hręsnarar žvķ hann hafi oft heyrt žessa starfsfélaga į Alžingi tala meš sķst kurteisari hętti. Žaš er hįttur žeirra sem stunda einelti aš leggjast į žį sem lįgt standa svo žeir verši ekki sjįlfir skotspónar fólks af sama tagi og žeir eru sjįlfur.

Žaš er leitt til žess aš hugsa aš nś žegar viš fögnum 100 įra afmęlis fullveldisins skuli vanta ķ stjórnmįlalķf Ķslendinga menn eins og Jón Magnśsson, forsętisrįšherra (1917-1926), sem įtti hvaš mestan žįtt ķ aš koma Sambandslagasamningnum į og tryggja žar meš fullveldiš. Žessi samningur lagši einnig grunn aš žvķ aš 25 įrum eftir undirritun samningsins gįtum viš į grundvelli samningsins stofnaš lżšveldi įriš 1944. Sennilega hafa fįir trśaš žvķ 1918 aš viš hefšum bolmagn til aš fęra okkur aš fullu undan yfirrįšum Dana svo fljótt sem raun bar vitni en Danir höfšu utanrķkisžjónustuna meš höndum auk žess aš konungurinn, sem var konungur beggja landanna var óneitanlega miklu meiri Dani en Ķslendingur.

Žó aš ég sé mešal žeirra Ķslendinga sem er mest skyldur žessum męta manni ( hann var ömmubróšir minn og į enga afkomendur) er ég aušvitaš ekki fęr um aš fullyrša hvernig hann myndi bregšast viš žessum samningi SŽ sem hér er til umfjöllunar. En ętli honum myndi ekki žykja hart vegiš aš fullveldinu žegar skrifstofumenn śti ķ heimi teldust žess umkomnir aš fara meš fullveldisvald okkar? Og ętli honum myndi ekki žykja meira en nóg ašgert ķ innflytjendamįlum hérlendis žegar hann įttaši sig į žvķ aš 20-25% af vinnandi fólki į Ķslandi vęru erlendir menn? Og ętli honum myndi ekki ganga illa aš skilja aš hér hefšu bśiš mešal okkar mśslķmar sem eftir hjįlfrar aldar dvöl telji rétt aš höggva hendur aš žjófum og jafnvel lķflįta žį sem hverfa frį ķslams trś?

Ég skora į Alžingi Ķslendinga aš hęttu nś öllum subbuskap ķ tali og framkomu. Hvort sem okkur lķkar žeš betur eša verr hefur fólk sem nś situr į alžingi völdin til žess aš huga aš hagsmunum landsins ķ brįš og lengd. Mikiš er ķ hśfi aš laga innflytjendalögin og skoša meš kaldri skynsemi žaš sem hefur veriš aš gerast hjį nįgrannalöndum til žess aš Ķsland žurfi ekki aš kalla yfir sig vandamįl af svipušum toga. Og umfram allt aš sjį til žess aš ekki veriš skrifaš undir žennan frįleita samning.

 


Heimsendabull veršlaunaš

Ég sį kvikmyndina Kona fer ķ strķš tvisvar og var stórhrifinn vegna listilegrar geršar hennar. Mér kom žvķ ekki į óvart aš hśn fengi veršlaun Noršurlandarįšs, m.a. vegna framśrskarandi kvikmyndatöku, leiks, handrits, leikstjórnar og vandašrar tękni. Ég tók myndina sem lżsingu į nįttśrufasķskum öfgum samtķmans. Veriš vęri aš gera góšlįtlegt grķn aš fólki sem hefši įnetjast ęšinu. Strķšskonan var brįšfyndin žar sem hśn ęddi um ķ heilögu strķši gegn einhverju sem hśn skildi mest lķtiš ķ, hafandi oršiš fórnarlamb ofstękisfullrar umręšu sem hefur snśist um haldlķtil rök og ódżran hręšsluįróšur heimsendaspįmanna. Mér fannst myndin vera gott hįš um umhverfisęšibunuganginn.

Mér kom žvķ ónotalega į óvart aš skapendur myndarinnar sjįlfir eru ķ heilögu strķši og fį lķklega žessi veršlaun fyrst og fremst vegna žess en ekki vegna žess aš žeir eru aš bregša upp mynd af żktum umręšum nś um stundir bķógestum til skemmtunar og ķhugunar. Eigum viš virkilega aš dįst aš žessari snargölnu konu ķ krampakenndri sjįlfsupphafningu, sem ręšst gegn žvķ samfélagi sem fóstrar hana?

Įvarpsorš Benedikts Erlingssonar leikstjóra viš veršlaunaafhendinguna tóku af allan vafa um aš ašstandendur myndarinnar eru einstefnumenn, sem eru fyrst og fremst aš framleiša įróšursmynd sem ętti aš jafna viš ašrar hęttulegar myndir af sömu sort. Kvikmynd Leni Riefenstahl, Triumph des Willens, sem var įróšursmynd nasista, framleidd 1935, kemur fyrst ķ hugann. Kannski verša Benedikt og félagar upp meš sér aš ég lķki mynd žeirra viš eina fręgustu įróšursmynd allra tķma en žetta er ekki hugsaš sem hrós hjį mér. Satt aš segja féll myndin algjörlega ķ įliti hjį mér žegar ég gerši mér grein fyrir žvķ hvaš hśn er fįvķs og margžvęld tugga mešalmennskunnar.

Myndin żtti žó viš mér, - en meš öšrum hętti en įróšursmennirnir ętla, - ekki sķst žegar ég hélt įfram aš heyra bullandi grunnhyggni ķ laugardagsžętti Gķsla Marteins. Allir višmęlendur hans tóku undir bśralegt yfirlęti Benedikts sem sat žar ķ upphöfnum véfréttarstķl, - handhafi stóra sannleikans. Fullyršingar um aš nśna séu sķšustu forvöš aš bjarga heiminum vegna ofhitnunar og hamfara henni samfara eru aš mķnu mati glórulaust bull eftir aš hafa heyrt ķ fjöldanum öllum af merkustu vķsindamönnum heims um žetta efni. Žeir haršneita žvķ aš nokkur vandi stafi af koltvķsżringi ęttušum śr mannheimi né koltvķsżringi almennt, enda helsta byggingarefni lķfsins og ķ minna magni ķ andrśmslofti nś en oft įšur ķ sögu jaršar.

Sumir kynnu aš ętla aš svona oršręša sé meinlaus. Telji žęgilegast aš fylgja fjöldasefasżki heimsins žvķ aš óneitanlega blįsa vindarnir helst ķ žessa įtt nśna. Benedikt gerir žvķ eins og Riefenstahl sem flaut meš straumnum og naut góšs af. Eins og mynd Riefenstahl leiddi til aukinna hörmunga mun įróšur umhverfisofstękisins leiša illt af sér nema ljósgeisli almennrar skynsemi geti brotiš sér leiš ķ gegnum myrkriš og žöggunina sem andstęš sjónarmiš hafa mįtt žola.

Svona grunnhygginn įróšur mun kosta ķslenska skattgreišendur mikiš og fękka tękifęrum til žess aš taka į aškallandi verkefnum vegna aukins kostnašar af dżrum lausnum žar sem ódżrari lausnir blasa viš. Hann mun skila žjóšinni lakari lķfskjörum og verra mannlķfi. Nęr vęri aš snśa af žeirri braut sem stjórnmįlamenn hafa kallaš yfir okkur meš Parķsarsamkomulaginu alręmda og fyrirsjįanlegra tröllaukinna umhverfissekta sem žjóna engum markmišum nema aš drekra viš sjįlfbirgingana, sem hafa leitt žetta yfir okkur.

Svo ekki sé talaš um sprenghlęgilegu ķmyndarsölumennskuna meš kolefniskvótum. Žetta og ętlun stjórnvalda aš fylla upp ķ mżrarskuršina śt um allt land sem kostušu tugi milljarša króna af almannafé er svo frįleitt aš Orwell og Huxley hefšu aldrei sett žaš ķ bękur sķnar žó aš žeim hefši dottiš slķk geggjun ķ hug. Žeir vissu aš enginn hefši getaš trśaš svo żktri mynd af framtķšinni!

Meš žvķ aš hafna bestu orkugjöfum hvers tķma er veriš aš dęma Ķslendinga til minni velmegunar og leiša yfir vanžróušu löndin hörmungar sem einnig munu hitta okkur fyrir. Žróunarlöndin munu aldrei komust upp śr fįtęktinni nema žeim standi til boša hagkvęm orka. Umhverfisofstękiš er aš dęma žessi lönd til įframhaldandi fįtęktar. Ódżra orkan og vélarafliš dró okkur upp śr volęšinu į sķšustu öld og er ein helsta forsenda velmegunar okkar.

Mynd Riefenstahl hóf nasismann til skżjanna og ruddi žar meš meiri hörmungum braut en ella hefši oršiš. Gjörš ašstandenda myndarinnar Kona fer ķ strķš er ekkert betri, - kannski verri. Erfišara var aš fara į móti straumnum ķ Žżskalandi nasismans en į móti sefasżkinni nśna. >> Fullyršingar um aš nśna séu sķšustu forvöš aš bjarga heiminum vegna ofhitnunar og hamfara henni samfara eru aš mķnu mati glórulaust bull.

Žessi grein birtist ķ Mbl ķ dag 10.11.2018


Yfirdrepiš sveipaš möttli meš mķtur į hausnum

Sjaldan hefur fįrįnleiki žjóškirkju nśtķmans blasaš jafn vel viš og nśna um helgina viš vķgslu nżs vķgslubiskups aš Skįlholti. Morgunblašiš hjįlpaši lesendum sķnum aš sjį hvaš hśn er langt leidd ķ eigin upphafningu, sjįlfsdekri, skilningsleysi į erindi sķnu viš nśtķmann og einangrun frį žjóšinni.

Forsķšumynd blašsins sżnir heila hersingu af silkihśfum ķ oršsins fyllstu merkinu ganga til kirkju meš flaksandi skikkjur eša umsveipašir möttli meš asnalegt mķtur į hausnum og datt mér satt aš segja ķ hug aš žarna vęri fréttamynd af töku kvikmyndar um tķmann fyrir upplżsinguna žegar biskupar, prestar og prelįtar kažólismans fyrir sišskiptin sżndu meš bśningi sķnum saušsvörtum almśganum aš žeir vęru meš sérstaka velžóknun hinnar heilögu žrenningar og eins gott fyrir pśka, djöfla og illar vęttir aš halda sig fjarri. Eša var kannski bśiš aš endurvekja Spaugstofuna? Eša kannski sišskiptin hafi gengiš til baka?

Eftir žvķ sem kirkjan fjarlęgist žjóšina meira žeim mun meira hefur prjįliš og yfirdrepsskapurinn aukist žannig aš öllu almennilegu fólki hlżtur aš verša bumbult af. Er furša žó aš kirkjur standi tómar flesta daga įrsins nema ķ jaršarförum žegar viš flykkjumst ķ kirkjur til aš sżna minningu lįtinna samferšamanna viršingu okkar og eftirsjį, į jólum og ķ skyldumętingu viš fermingarundirbśninginn. Prestar landsins eru tónandi įmįtlega ķ kirkjum sķnum nįnast einir sķns lišs fyrir utan žį sem starfa ķ kirkjunum.

Kirkjan viršist hafa vališ sér žaš hlutskipti aš vera sett til hlišar ķ lķfi žjóšarinnar og heldur aš hęgt sé aš hressa upp į dvķnandi viršingu meš prjįli, silki og purpura. Kirkjan er aš kyrkja sjįlfa sig meš žvķ aš neita aš taka žįtt ķ žörfum nśtķmans. Hśn er nįnast ekki lengur til mikils gagns. Hér žarf aš koma skżrt fram aš žessi höršu orš eiga ekki viš alla žjóna kirkjunnar en sannarlega viš žį sem hafa rįšiš för. Mešal presta landsins eru nokkrir heišursmenn. Enginn mį viš mörgum og žungum straumi mešalmennskunnar.

Žetta žarf ekki aš vera svona. Kirkjan ętti aš hafa stórt hlutverk en vķkur sér undan skyldum sķnum - snżr nefinu upp ķ loft. Meira aš segja mašur eins og ég sem žykist ekki vera trśašur į sjįlfa helgisöguna er sannfęršur um aš viš žurfum aš standa žéttan vörš um kristnina, sem eina veigamestu stoš vestręnnar menningar. Ég višurkenni einnig žörf sem flestir hafa aš leita skżringa į tilveru sinni utan hins sżnilega veruleika. Trśin er mörgum lķkn - sérstaklega į erfišum stundum lķfsins.

Hęttur stešja nś aš menningu Evrópu, sem żmsir kjarkmiklir ofurhugar keppast viš aš benda į žrįtt fyrir hęttur sem stešja aš žeim sakir mįlflutnings žeirra. Žaš er sótt aš grunnstošum menningar Evrópu - kristninni, gyšingdómnum, hinni heišrķku grķsku heimspeki, Rómarréttinum og upplżsingarstefnunni. Kirkjan lętur sig ekkert varša žó aš kristni hafi veriš eytt nįnast alveg meš ofbeldi ķ öllum Miš-Austurlöndum žar sem vagga kristni og grķskrar menningar var - jį vagga žeirra vestręnu menningar sem viš bśum enn viš og er įn vafa langglęsilegasta menning sem heimurinn hefur séš. Žessi įrin er veriš aš kreista sķšustu dropana śr kristninni į žessum slóšum žannig aš eftir stendur svišin jörš meš glundroša, vankunnįttu, fįtękt og manndrįpum. Og kirkjan segir ekki neitt, sem er skiljanlegt žvķ aš hśn hefur enga žekkingu į žvķ viš hvaša öfl er aš eiga.

Saga Miš-Austurlanda er lżsandi dęmi um hvaš er ķ vęndum fyrir Evrópu ef almenningur, en žó umfram allt varšmenn samfélagsins, halda įfram aš sofa į veršinum. Ķslam er fyrst og fremst pólitķsk hugmyndafręši um žaš hvernig į aš hremma allt mannlegt samfélag heimsins undir žessa höršu kló. Ķslam sękir svo hratt į ķ Evrópu, aš sumum löndum Evrópu er ekki hugaš framhaldslķf sem vestręn landsvęši. Žar mį taka sem dęmi Svķžjóš, Žżskaland, Frakkland, Belgķu og Bretland. Žegar žessi lönd falla styttist ķ nęstu lönd og aš lokum mun öll Evrópa falla inn ķ žetta ęgilega myrkur og einnig viš.

Ath. Žessi grein sem birtist ķ Mbl ķ dag var skrifuš eftir sķšustu helgi og er žvķ veriš aš vķsa ķ vķgsluna ķ Skįlholti sem var viš nęst sķšustu helgi


Viš getum stöšvaš žį

Ef žessar fréttir skyldu koma einhverjum lesenda mbl.is į óvart er rįš fyrir žessa sömu aš lesa bók Hege Storhaug, Žjóšaplįgan ķslam. Hśn kom śt ķ žżšingu Magnśsar Žórs Hafsteinssonar um žetta leyti fyrir tveimur įrum og er ennžį til hjį śtgefanda.

Til frekari fróšleiks mį lķka skoša hvaš er aš gerast ķ london, Malmö, Marseille, Gautaborg, Rotterdam, Milano, Barcelona o.s.fr. o.s.fr.


mbl.is „Viš getum ekki stöšvaš žį“
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Nęsta sķša »

Höfundur

Valdimar H Jóhannesson
Valdimar H Jóhannesson

Höfundur berst gegn gjafakvótanum.

Netfang: vald@centrum.is

Heimsóknir

Flettingar

  • Ķ dag (15.11.): 1
  • Sl. sólarhring: 1
  • Sl. viku: 34
  • Frį upphafi: 175893

Annaš

  • Innlit ķ dag: 1
  • Innlit sl. viku: 30
  • Gestir ķ dag: 1
  • IP-tölur ķ dag: 1

Uppfęrt į 3 mķn. fresti.
Skżringar

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband